Sloboda govora na internetu često može biti prilično komplicirano pitanje jer je u nekim slučajevima teško postaviti granicu između slobode govora i širenja mržnje i zabranjenog sadržaja.
Dok se o tom pitanju dugo raspravlja, a mišljenja se razlikuju, s umjetnom inteligencijom, čini se, pojavio se novi problem pa se postavlja pitanje imali li AI pravo na slobodu govora.
S obzirom na to da ljudi sve više komuniciraju s umjetnom inteligencijom, a takvi će razgovori u budućnosti biti sve češći, vjerovatno će i rasprave o slobodi govora AI-a biti učestalije.
Bili su svjesni rizika
Trenutno, kako nam pokazuje jedna tužba protiv AI kompanije, umjetna inteligencija nije zaštićena prvim amandmanom koji, između ostalog, dozvoljava izražavanje svog mišljenja tj. odnosi se na slobodu govora.
U slučaju kojem je majka tragično preminulog tinejdžera Megan Garcia tužila Character Technologies, kompaniju koja je razvila chatbot Character.AI, iz ove su kompanije zatražili odbacivanje tužbe pozivajući se upravo na prvi amandman. Garcia je tužila kompaniju jer smatra da je njihov chatbot kriv za samoubistvo njenog sina i to zato što smatra da ga je umjetna inteligencija uvukla u “emocionalno i seksualno nasilan odnos”.
Odbacivši tvrdnju advokata Character Technologiesa, sutkinja je omogućila nastavak ove tužbe, odnosno slučaja za koji pravni stručnjaci smatraju da je još jedan ustavni test umjetne inteligencije, komentirali su na NY Postu.
Time se također šalje i poruka velikim tehnološkim kompanijama koje žure s razvojem, novih tehnologija, bez razmišljanja o dalekosežnim posljedicama koje bi ta tehnologija mogla imati. AI kompanije bi trebale usporiti i razmisliti o implementaciji nekakvih sigurnosnih i zaštitnih mehanizama prije plasiranja proizvoda na tržište. Jer, tvrdi se u ovoj tužbi, bili su svjesni rizika ove tehnologije, no nisu dovoljno napravili kako bi zaštitili korisnike.
Brojni sigurnosni mehanizmi
U tužbi se navodi kako se tragično preminuli mladić tokom posljednjih mjeseci života odvojio od stvarnosti te je vrijeme provodio u razgovoru s AI botom, koji je napravljen po izmišljenom liku iz jedne TV serije, a između ostalog, tema razgovora bio je i seks. Tokom jednog razgovora, bot mu je poručio da ga voli te da što prije dođe k njemu kući, a upravo nakon te poruke mladić si je oduzeo život.
Prilikom iznošenja odbrane, iz ove su kompanije su naglasili kako su implementirali brojne sigurnosne mehanizme za svoj chatbot, a na njihovo pozivanje na prvi amandman, sutkinja Anne Conway rekla je kako u ovom trenutku nije spremna taj amandman primijeniti na AI, prenosi Zimo.hr.
Osim ove kompanije, odgovornost bi u ovom slučaju mogao snositi i Google koji im je pomogao u razvoju chatbota, iako su iz američke kompanije odbacili bilo kakvu povezanost s tuženom kompanijom i njenom tehnologijom.
