Žalbeno vijeće saslušalo usmenu argumentaciju u predmetu Šešelj
Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) danas je saslušalo usmenu argumentaciju žalbe koju je Tužilaštvo uložilo na oslobađajuću presudu u postupku protiv Vojislava Šešelja, koju je 31. marta prošle godine izreklo Pretresno vijeće III Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), prenosi Anadolu Agency (AA).
U sastavu su se nalazili sudija Theodor Meron, predsjedavajući, sudija Lee G. Muthoga, sudija Florence Rita Arrey, sudija Ben Emmerson, i sudija Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.
Vojislav Šešelj je u februaru 1991. imenovan za predsjednika Srpske radikalne stranke, a u junu 1991. izabran je za narodnog poslanika u Skupštini Republike Srbije. Tokom prvostepenog postupka Tužilaštvo je teretilo Vojislava Šešelja za progon, deportaciju i nehumana djela (prisilno premještanje) kao zločine protiv čovječnosti, kao i za ubistvo, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama posvećenim religiji i obrazovanju, pljačkanje javne ili privatne imovine, kao kršenje zakona ili običaja ratovanja.
Tužilaštvo je tvrdilo da je Vojislav Šešelj planirao, naredio, podsticao, počinio, ili na drugi način pomagao i podržavao te zločine. Pored toga, tvrdilo je da je učestvovao u tim zločinima od augusta 1991. do septembra 1993. kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je imao za cilj da se, činjenjem zločina, trajno i nasilno ukloni većina hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva sa oko trećine teritorije Hrvatske, velikog dijela Bosne i Hercegovine i dijelova Vojvodine, u Srbiji, kako bi ta područja postala dio nove države pod srpskom dominacijom. Pretresno vijeće je, većinom glasova, uz suprotno mišljenje sudije Lattanzi, oslobodilo Vojislava Šešelja svih optužbi koje su mu stavljane na teret.
Tužilaštvo je tvrdilo da je Pretresno vijeće pogrešno primijenilo pravo jer nije pružilo obrazloženo mišljenje i da je pogrešno tumačilo činjenice kada je Šešelja oslobodilo optužbi. Tužilaštvo je zahtijevalo da Žalbeno vijeće preinači presudu Pretresnog vijeća i proglasi Šešelja krivim u skladu s optužbama i shodno tome mu izrekne kaznu, ili, alternativno, da naloži ponavljanje suđenja. U svom podnesku respondenta dostavljenom prije pretresa, Vojislav Šešelj je tvrdio da žalbu Tužilaštva treba odbaciti u cijelosti.
Vojislav Šešelj – koji se opredijelio da se sam zastupa – nije bio prisutan na žalbenom pretresu. U svom podnesku respondenta dostavljenom prije pretresa, Vojislav Šešelj je naveo da nema namjeru da prisustvuje žalbenom pretresu.
Žalbeno vijeće je u septembru ove godine Vojislavu Šešelju dalo priliku da preispita svoj stav i upozorilo ga da će naložiti sekretaru da imenuje branioca u pripravnosti kako bi zastupao njegove proceduralne interese ukoliko ostane pri stavu da ne prisustvuje žalbenom pretresu.
Vojislav Šešelj nije odgovorio na ovaj poziv da preispita svoj stav. Shodno tome, Colleen Rohan je imenovana za branioca u pripravnosti i bila je prisutna tokom žalbenog pretresa da bi se zaštitili njegovi proceduralni interesi. Vojislav Šešelj ima priliku da odgovori na usmene argumente Tužilaštva u roku od deset dana od trenutka kada primi transkript pretresa po žalbi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku.
