Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Posrnulo carstvo

Agrokor kreće u novi život, nama ostaju stari problemi

agrokor

Odlukom Visokog trgovačkog suda bivši koncern Ivice Todorića sigurno prelazi u strane ruke i to više ništa ne može spriječiti

Odlukom Visokog trgovačkog suda o žalbama na nagodbu u Agrokoru počinje razdoblje gotovo pa bi se moglo reći frenetične aktivnosti u tom posrnulom bivšem carstvu Ivice Todorića koje će, sada je stvar konačno sigurna, završiti u rukama njegovih brojnih i uglavnom stranih vjerovnika. Podsjetimo, u petak popodne objavljenom odlukom, Visoki je sud redom odbio 86 žalbi manjine vjerovnika nezadovoljnih nagodbom postignutom na mega-ročištu zagrebačkog Trgovačkog suda održanom u Ciboninoj košarkaškoj dvorani početkom srpnja, piše DW.

Odbio ih je kao neosnovane ili nedopuštene, a one su, realno, bile posljednja nada nezadovoljnih vjerovnika, među kojima su Adris grupa, Agram, Addiko banka, Raiffeisen i još mnogi. Iako Udruga malih dioničara iza koje stoji Agram najavljuje daljnju pravnu bitku, a Adris je namjerno neodređeno na pitanje medija odgovorio da je riječ o „izazovu za pravne stručnjake”, ništa više ne može zaustaviti provedbu nagodbe i stvaranje nove kompanije u kojoj će svoje mjesto naći većina kompanija iz sastava koncerna Agrokor, a koja će biti u stranom vlasništvu.

Iznenađenje s Visokog trgovačkog suda

Podsjetimo, prema nagodbi će ruski Sberbank dobiti 39,2 posto nove kompanije. Zajedno s drugom ruskom državnom bankom, VTB grupom, koja će dobiti 7,5 posto, Rusi će kontrolirati 46,7 posto nove kompanije, no nitko neće imati većinu. 25% će dobiti razni vlasnici obveznica, a po 2,9 posto će dobiti Zagrebačka banka i BNP Paribas, po 2,4 posto Privredna banka Zagreb i Splitska banka, Credit Suisse 1,8%, Adris Grupa 1,4%, Franck 1,3 itd.

Odluka suda došla je neočekivano rano, još u srijedu je Izvanredna uprava u Vladi održala prezentaciju o stanju u koncernu i pripremama za provedbu nagodbe u kojoj je kao okvirni datum za presudu bila naznačena sredina studenog. No, za Agrokor je bolje da je odluka stigla ranije, jer je broj pravnih koraka koji se trebaju obaviti kako bi se poslovanja 45 kompanija prebacila na zrcalna društva, a vlasništvo nad ostalima na novu HoldCo kompaniju (koja će, podsjetimo i to, biti u vlasništvu tvrtke koja će biti registrirana u Nizozemskoj – baš kao što je i Todorić svojevremeno prebacio vlasništvo nad Agrokorom u tu istu zemlju), prešao sto tisuća (100.000).

Tu je, kako je rekla zamjenica Izvanrednog povjerenika Irena Weber u petak, riječ o prebacivanju vlasništva nad 4.900 nekretnina, 11 tisuća licenci, 89 koncesija, više od osam stotina zaštićenih žigova, a da o ugovorima s tisućama radnika, koji će zadržati sva prava stečena u dosadašnjim tvrtkama, ugovorima s dobavljačima, poslovnim suradnicima, partnerima i ostalima da ne govorimo.

Već 90 ljudi radi na pilot projektu implementacije nagodbe u Ledu i Konzumu, a još 250 im se treba pridružiti za koji dan kako bi se pripremilo za sve procedure koje će trebati provesti. 45 kompanija treba prebaciti u tzv. zrcalna društva, dok jedan veliki broj „non-core” tvrtki, dakle onih koje nemaju veze s osnovnim poslovanjem Agrokora, ide u prodaju. Sve se to ima obaviti prije nego što tvrtka može biti predana u ruke vjerovnika.

Nova godina ipak nerealan rok

Mada je Weber još u srpnju govorila da je cilj da nova kompanija s radom započne s početkom Nove godine, taj je rok u prezentaciji Vladi pomaknut na ožujak. Veliko je ipak pitanje hoće li i do tada zaživjeti nova kompanija koja će kao krovnog vlasnika imati nizozemsku zakladu u kojoj će udjele imati kreditori Agrokora.

Osim toga, uz fantastično puno posla koji sada stoji pred ekipom na Žitnjaku, tu je i osjetljiv i nimalo lak posao pregovaranja oko refinanciranja tzv. roll-up kredita teškog 1,06 milijardi eura.

Podsjetimo, kredit je dospijevao u lipnju, prije dogovora o nagodbi, te je dogovoreno njegovo produljenje uz relativno visoku kamatu od osam posto koja će progresivno početi rasti u siječnju kada skače na 10 posto, a zatim svaki mjesec raste do rujna 2019. kada će iznositi neizdrživih 14 posto. Izvanrednoj upravi stoga je i više nego stalo da što prije uspije pronaći način za refinanciranje, a to će svakako biti lakše sada kada više nema pravne neizvjesnosti.

Agrokor je prije koji tjedan određenim financijskim institucijama i investicijskim bankama poslao poziv za prikupljanje ponuda za savjetovanje u procesu traženja novog kredita. Zasad još nema informacija o tome tko bi mogao biti izabran za savjetnika, no iz koncerna se doznaje da postoji određeni interes stranih ali i domaćih investitora, mada je pitanje koliko se hrvatske banke zbog ograničenja HNB-a smiju ponovno izložiti prema Agrokoru. Što se kamate tiče, Weber je u jednom intervjuu u srpnju rekla da nije realistično da Agrokor dobije kamate kakve dobivaju slične hrvatske tvrtke, no da vjeruje kako su svakako u stanju dobiti kamatu povoljniju od osam posto, koliko trenutno plaćaju.

Novi život u novim rukama

Refinanciran, preustrojen, u stranom vlasništvu, Agrokor će tako započeti novi život vjerojatno tijekom prvog, no možda i tek drugog kvartala iduće godine. I dalje debelo zadužen, jer osim 1,06 milijardi refinanciranog roll-upa, koncernu ostaje obveza i od oko 260 milijuna eura povrata dijela starog duga koji nije pretvoren u vlasničke udjele u nagodbi. Dio će biti vraćen po originalnim uvjetima, a dio reprogramiran na 10 godina, uz pet posto kamata, s dvije godine počeka. No to je i dalje puno manje od 58 milijardi kuna duga u koji ga je uvalio bivši vlasnik, nekad svemoćni Ivica Todorić.

Istovremeno, na rješavanju situacije oko svog duga aktivno radi i jedan veliki dio Agrokora na koji obično zaboravljamo, a to je slovenski Mercator, koji je nedavno prodao deset trgovačkih centara u Sloveniji austrijskoj kompaniji Supernova, za 116,6 miliona eura, ostajući u tim centrima u zakupu. Dio je to velikog Mercatorovog plana monetizacije ogromne vrijednosti koje ima u nekretninama, koji je započeo u Srbiji, a u sklopu kojeg će doći i do prodaje pet centara koje ima u vlasništvu u Hrvatskoj i tri u Bosni i Hercegovini.

Mercator će tako značajno smanjiti svoj dug od oko 800 miliona eura koji mora vratiti do 2020. godine. Sa smanjenim dugom i ta će kompanija lakše moći doći do povoljnijeg kredita.

A i najveći će im pojedinačni vlasnik biti moćni i bogati ruski Sberbank, koji će i najlakše doći do većinskog vlasništva u koncernu kada mu sankcije EU prema Rusiji to budu dozvolile.

Sberbank je već najavio da nema namjeru prodavati Agrokor barem nekoliko godina, dok ga ne stabilizira i ne bude mogao dobiti veću vrijednost.

A budu li mjere za povećanje profitabilnosti dale rezultata i refinanciranje provedeno uspješno, nema sumnje da će u tome i uspjeti i vratiti barem dio od milijardi koje je lakovjerno posudio Ivici Todoriću. Kao što nema sumnje i da će kontroverze i suđenja oko Agrokora, posebno ono Todoriću koje će početi sada kada on bude izručen Hrvatskoj, još trajati i nakon što koncern ili njegovi dijelovi davno ponovno promijene vlasnika. Koncern odlazi u strane ruke, a na hrvatskom društvu je da izvuče pouke, kako iz njegovog nastanka, tako i iz njegove krize i načina njena rješavanja.