Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Zvanični podaci

Kolika je minimalna plata u Njemačkoj

euri

Ko radi puno radno vrijeme ne bi smio biti siromašan – to bi mu trebala garantovati minimalna plata

Njemačka ima jedan od najviših iznosa minimalne plate u Evropi – barem kada se gledaju apsolutne brojke. Ko tu radi puno radno vrijeme za minimalnu platu, zaradi mjesečno oko 1500 eura bruto. I ta se suma povećava: od 1. januara je minimalna satnica povećana za 35 centi i sada iznosi 9,19 eura. Time se u evropskom prosjeku Njemačka nalazi pri vrhu. Na čelu evropske ljestvice je Luxemburg s mjesečnom zaradom od oko 2000 eura, dok se pri dnu nalazi primjerice Rumunija s oko 250 eura. Hrvatska je s oko 400 eura minimalne plate u donjem dijelu tabele, piše Deutsche Welle

No koliko je to doista, odnosno da li se i kako s minimalcem može u nekoj zemlji normalno živjeti ne pokazuje apsolutni iznos, već relativni. Potrebno je tu sumu dakle staviti u kontekst realnih životnih troškova zemlje u kojoj se živi i radi.

Siromaštvo je relativan pojam

Prema podacima za 2017. godinu je u Njemačkoj samac, koji radi puno radno vrijeme za minimalnu platu, mogao, nakon što su mu od bruto iznosa odbijeni svi porezi i socijalna davanja, kući donijeti 1.110,50 eura. Zvuči još uvijek dobro. Ali u stvari je to samo 14,5 eura iznad službene granice siromaštva u Njemačkoj. Općenito se unutar EU-a siromašnom smatra osoba koja zarađuje manje od 60 posto prosječne plate. Siromaštvo je dakle uvijek relativno: čovjek koji važi kao siromašan u Njemačkoj je u nekoj drugoj zemlji daleko iznad prosjeka.

Dodatnih 35 centa minimalne nadnice po satu, koliko se od početka godine isplaćuje u Njemačkoj, ne znači baš veliki odmak od granice siromaštva. Kada se odbiju sva davanja, na kraju mjeseca zaposlenom ostaje oko 20 eura više. A od prosječne plate je takav radnik još dosta daleko. Pri tome je važno u kakvoj se životnoj situaciji osoba nalazi. U finansijskom smislu najbolju poziciju imaju samci, bez djece i s punim radnim vremenom.

Minimalna plata – normalni izdaci

U toj relativnoj evropskoj usporedbi su iza Njemačke samo još Estonija i Letonija, ali čak ni u Luxemburgu radnici s minimalnom platom nisu jako udaljeni od granice siromaštva. Na toj ljestvici pak najbolje stoje primatelji minimalne plate u Rumuniji. Tamo se granica siromaštva nalazi na 137 eura, dok zaposleni s minimalcem zarađuju gotovo dvostruko više. To naravno ima veze i s općenito relativno niskom razinom plata u zemlji. Slična je situacija i u Grčkoj ili Portugalu. No kada se pogleda opća situacija, tu je Rumunija prilično loša: tamo gotovo trećina stanovništva nije u stanju dotrajalu odjeću zamijeniti novom.

Velika razlika između Njemačke i nekih drugih razvijenih industrijskih zemalja je u tome što tu i primatelji minimalne plate moraju plaćati porez i socijalna davanja. U Velikoj Britaniji je to primjerice drugačije. Tamo osoba s minimalcem na kraju mjeseca u džepu ima i do 650 eura više od granice siromaštva. No ta suma ne uključuje samo čistu zaradu, već tu dolaze i različiti socijalni dodatci na koje osobe s minimalnom platom imaju pravo: od naknade za plaćanje stanarine, preko posebnih dodataka na prihod pa sve do smanjene stope poreza na dohodak. Slično je i u Holandiji.

Margina na tržištu rada

U Njemačkoj to nije slučaj, tu radnici i s minimalnom platom moraju plaćati porez i obavezni su na druga davanja poput zdravstvenog, penzionog ili osiguranja za slučaj nezaposlenosti, pa to mjesečno znači izdatke od oko 300 eura.

O tome ko u Njemačkoj radi za minimalnu platu postoji iznenađujuće malo egzaktnih podataka. Općenito se zna da takve poslove rade prije svega žene, mlađe osobe, osobe s invaliditetom, pripadnici etničkih manjina i osobe s niskom stručnom spremom. Oko 60 posto su žene.

Posebno problematična je situacija za osobe koje ne rade puno radno vrijeme, a to je u Njemačkoj većina onih koji primaju minimalnu satnicu – takozvani “mini jobberi”. Najugroženije su pritom samohrane majke s malom djecom. Prema službenim računicama njemačke Vlade osobe iz te kategorije nemaju ni uz puno radno vrijeme realnu šansu zaraditi dovoljno za normalan život. Za razliku od Rumunije je međutim udio radnih mjesta u ukupnom broju zaposlenih relativno mali. Dok u Rumuniji više od 40 posto zaposlenih prima minimalnu platu, u Njemačkoj je u toj situaciji 1,4 miliona zaposlenih, što čini 3,6 posto radnih mjesta.