Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Selektor bh. rukometaša

Šuman: Plasirali smo se na Evropsko prvenstvo, sada su ciljevi mnogo veći

bilal suman1

Šuman ističe da mu je želja da sadašnji reprezentativci nakon igračke karijere nastave da rade u bh. rukometu. Kaže da dobro zna kakav ih period čeka, jer prestanak igranja rukometa i ono što slijedi nakon toga nije nimalo lagan period u životu

Bilal Šuman, prije nego što je počeo da se bavi trenerskim poslom, bio je vrhunski rukometaš, odnosno desno krilo. Igrao je za nekoliko klubova, ali najveći dio karijere proveo je u danskom velikanu Koldingu. U razgovor za Anadolu Agency (AA) prisjetio se početka svoje igračke karijere i puta koji ga je od Ilidže preko Makedonije, Španije i Danske vodio do klupe reprezentacije BiH.

Sve je, kaže, krenulo iz osnovne škole u kojoj se bavio mnogim sportovima. Bio je u gotovo svim sportskim sekcijama, a tek sa 14 godina se opredijelio za rukomet. Voli reći da je bio kao junak iz crtanih filmova “Sport Bily”, koji se bavio svim sportovima.

“Na kraju se završilo, relativno kasno u 14. godini, da s rukometom počnem u Rukometnom klubu Ilidža, tadašnjem Igmanu. U tom periodu od 14. do 18. godine uspio sam da dođem do Prve lige bivše Jugoslavije odlaskom u Bitolj u Makedoniju, gdje sam se, naravno, nastavio baviti rukometom. U tom periodu od četiri godine sve je išlo veoma brzo. Dobijam i pozive za juniorsku reprezentaciju BiH u to vrijeme. Igrao sam i povodom 40 godina rukometa u BiH u Skenderiji, gdje smo igrali protiv reprezentacije Jugoslavije, sa seniorskom reprezentacijom BiH. I tu sam dobio poziv sa nekih 16-17 godina i onda odlazak u Bitolj, Prva liga Jugoslavije, koja je imala ogroman kvalitet”, priča 51-godišnji Šuman i nastavlja:

“Krajem ‘91, odnosno početkom ‘92. dobio sam poziv iz Danske, gdje odlazim i ostajem, malte ne, do završetka karijere. U tom periodu od 25 godina bio sam i u Španiji, gdje sam proveo dvije-tri godine i vratio se u Dansku, gdje završavam trenersku školu. Prestajem s igranjem 2006. i počinjem se baviti trenerskim poslom. Na početku sa ženskom ekipom Koldinga, koja je bila Prva liga Danske. Tu sam ostao šest-sedam godina, da bih zadnje tri godine bio s prvom ekipom Koldinga, sve do dolaska u BiH 2016. godine, kada dobijam funkciju selektora naše državne reprezentacije.”

Odrastanje u rukometnoj sredini

Šuman je u Bitolju, kao mladić, imao priliku da igra s legendom makedonskog i jugoslovenskog rukometa Pepijem Manaskovim te da osjeti šta znači igrati u klubu za koji praktično živi cijeli grad.

“Dolazim u sredinu, gdje smo, u te tri-četiri godine, trenirali dva puta dnevno i svaki trening imali oko 400-500 gledalaca. Za prvenstvo karte su bile odmah rasprodate odmah poslije završetka u junu mjesecu za cijelu iduću godinu. Tako da sam odrastao u veoma jakoj rukometnoj sredini, gdje je prioritet bio rukomet. Naravno, nosim divne uspomene iz Makedonije. Tada sam osjetio šta znači igrati u Prvoj ligi Jugoslavije, to je bilo veliko. Bilo je veoma teško da dođeš u jedan takav klub, odnosno u bilo kakav u bivšoj Jugoslaviji, jer je bio toliki izbor igrača da je konkurencija bila strašno, strašno velika”, veli Šuman za Anadolu Agency (AA).

Godinama, od početaka bh. reprezentacije, Šuman je nosio dres s državnim grbom. Koliko se sjeća, prvi nastup je imao protiv Holandije daleke 1997. godine.

“Period u reprezentaciji mi je uvijek bio drag. Mislim da smo i tada imali mnogo kvalitetnih igrača, ali nažalost uvijek nam je falio jedan mali iskorak da budemo na velikim smotrama, kao što su Evropsko i Svjetsko prvenstvo. Mogu da se sjetim da smo igrali mnogo baraža i da smo dobijali nacije poput Danske, Češke, Mađarske. Uvijek nam je nedostajao taj iskorak. Međutim, što se tiče tog perioda igranja imali smo homogenu sredinu što se tiče igrača. Stvarno smo sa uživanjem dolazili i igrali za reprezentaciju. Naravno, htjeli smo i u tom sportskom djelu da se pomaknemo na neku višu ljestvicu, ali nismo uspjeli. To je uradila ova generacija koja je bila na Svjetskom prvenstvu 2015. i ovi sada momci sa plasmanom po prvi put u istoriji na EURO”, rekao je Šuman.

Selektor bh. tima kaže da je s mnogim nekadašnjim saigračima iz reprezentacije i dalje u kontaktu, kao što su Senjanin Maglajlija, Damir Radončić, Samir Sarač, Samir Nezirević, Damir Cipurković, Edin Bašić… Upravo je Bašić od nedavno dio Šumanovog stručnog štaba u reprezentaciji.

“Ima tu mnogo igrača. Ne viđamo se često, ali čujemo se. Uvijek su nam drage, kada se okupimo, te uspomene koje smo imali iz tog perioda. Sjetimo se lijepih stvari. Imamo kontakt, s nekim više, sa nekima manje, jer nas je život odveo na različite strane”, navodi Šuman te dodaje da su mnogi od njih na tribinama kada reprezentacije igra utakmice.

Mnogi se pitaju kakve Boesen ima veze s BiH

Šuman je u stručni štab involvirao još jednog prijatelja iz igračkih dana. Riječ je o Dancu Lasseu Boesenu, čovjeku koji s nacionalnim timom ima zlatnu medalju s Evropskog prvenstva 2008. godine, te srebro i bronzu sa svjetskih prvenstava. Igrao je za evropske velikane Flensburg, Portland San Antonio, Lemgo i Kolding. Sa sobom je donio ogromno iskustvo i podigao renome bh. tima na evropskim rukometnim terenima.

“To je momak koji je igrao mnogo utakmica za dansku reprezentaciju. On je, kada sam dolazio u Kolding, tek počeo da igra za seniorsku ekipu, veoma mlad sa 17 godina. S njim sam proveo dugi niz godina. Imamo komunikaciju između nas, veliki respekt imam za stvari koje je radio, kao i on za ono što sam radio, jer sam bio stariji od njega i napravio neke stvari u Koldingu. Prošlo je to igračko vrijeme. Kada sam mu predložio da dođe u BiH, da bude u stručnom štabu, prvo mu je izgledalo malo nerealno. Međutim, u tih par dana kada sam boravio u Koldingu napravili smo dogovor da se pridruži reprezentaciji. Mislim da je njegovim dolaskom uveden jedan veći kriterijum kako to izgleda, da želim u ovoj reprezentaciji da napravimo, mada pričamo o sportskom dijelu, jak stručni štab. Mnogi u Evropi se pitaju kakve veze Lasse Boesen ima sa BiH. Mnogi znaju da je situacija veoma teška u našem savezu, na koji način on može da bude prisutan tu? S igračima je stvorio, za ovaj period kratki, komunikaciju na odličnom nivou”, kaže Šuman i dodaje da je ubrzo nakon Boesena u stručni štab uključio i Bašića:

“Bašić iza sebe ima mnogo godina igranja u Sloveniji, Švicarskoj i naročito u Francuskoj. Momak koji je zadnje tri godine proglašavan najboljim srednjim bekom, ispred Nikole Karabatića. Napravio je veliku karijeru u Francuskoj. Imamo sada mnogo igrača iz naše reprezentacije koji su igrali u Francuskoj, tako da Edin ima veliku ulogu u toj komunikaciji. Imamo i Marija Blaževića, kojeg sam prije utakmica s Bjelorusijom i Češkom uključio u rad, da bude trener golmana svih selekcija. Želja mi je bila da sada već od juna mjeseca počnemo da se spremamo za Evropsko prvenstvo, odnosno da imamo kvalitet u stručnom štabu da ne stojim sam za sve. Dobili smo u svim segmentima, imamo trenere, imamo profesora Murisa Đuga, on mi je kondicioni trener.”

Težak period u ženskom rukometu

Šuman ističe da mu je želja da sadašnji reprezentativci nakon igračke karijere nastave da rade u bh. rukometu. Kaže da dobro zna kakav ih period čeka, jer prestanak igranja rukometa i ono što slijedi nakon toga nije nimalo lagan period u životu.

“Imao sam slučaj dok sam još aktivno igrao da sam završavao trenersku školu u Danskoj. Imao sam predsjednika kluba, koji je proveo 30 godina u klubu, a ja 23-24 godine. Tako da smo imali odnos više familijarni, bez obzira što nisam rođen u Danskoj, što sam došao kao stranac, jedan sam od igrača koji je u Koldingu proveo najviše godina”, priča Šuman i nastavlja:

“Dobio sam šansu od predsjednika kluba da počnem da radim sa ženskom ekipom. U isto vrijeme poslije tih šest godina provedenih u ženskoj ekipi i kada sam počeo raditi sa muškom, shvatio sam koliko je bilo teško početi raditi ovaj posao. U seniorskoj muškoj ekipi Koldinga, ipak su bili momci koji su dolazili sa strane, bilo je i stranaca i Danaca, ali je bila mnogo lakša komunikacija sa njima, nego rad s djevojkama.”

Naglašava da je za njega period proveden u ženskom rukometu bio izuzetno uzbudljiv, ali i veoma težak. Povratkom u muški rukomet postalo mu je mnogo lakše raditi. U tom periodu Kolding je bio sastavljen od reprezentativaca, poput Kaspera Hvidta, Boesena, Boa Spellerberga, Joachima Boldsena, Kima Andersona iz Švedske, Alberta Rocasa iz Španije. No, pritisak je bio ogroman, jer su očekivanja bila velika. Kolding je tada “pucao” na vrh Evrope pa se Šuman prisjeća da ga je nakon poraza jedan razlike u gostima kod Kiela predsjednik sutradan ujutru zvao da dođe hitno u klub i objasni mu zašto su izgubili.

Jedino za čim žali tokom igračke karijere je to što s Koldingom nije osvojio naslov šampiona Evrope i to što s reprezentacijom BiH nije zaigrao na nekom velikom takmičenju. No, potpuno je okrenut budućnosti i onome što ga čeka s BiH na Evropskom prvenstvu.

“Odlazak na Evropsko prvenstvo znači mi mnogo. Naravno, sada su ciljevi mnogo veći, vidjećemo kako će nam izgledati grupa u petak navečer kada bude izvlačenje u Beču za Evropsko prvenstvo. Ovi ciljevi, to nije samo odlazak na Evropsko prvenstvo, nego želimo da budemo pravi”, naglašava Šuman.

Pripreme za EURO krajem decembra

Selektor planira da pripreme za EURO počne krajem decembra, a konkretnije o ambicijama, planu priprema i načinu na koji će se spremati, znaće više nakon žrijeba grupa 28. juna. Ipak, kaže da je već razgovarao sa saradnicima o pripremama. U tom smislu će mu pomoći iskustvo, koje pojedini reprezentativci imaju sa Svjetskog prvenstva 2015. godine, ali i Boesena koji je s Danskom igrao sva velika takmičenja i osvajao medalje.

“Vidjećemo koji su to igrači, kako će izgledati naš sastav. Znam da imamo igrača, koji su preko 30 godina. Naravno da moramo da obratimo pažnju na sve stvari, da oporavak bude veoma brz. Utakmice koje budemo igrali na Evropskom prvenstvu neće biti lagane, a u tom kratkom periodu moraćemo puno toga da napravimo. Sistem takmičenja je sasvim drugi, nije kao u kvalifikacijama, sada smo imali priliku da igramo srijeda-nedjelja. Sistem na Evropskom prvenstvu je sasvim drugačiji, pokušavaju da naprave da igramo svaki drugi dan”, priča Šuman i naglašava da će zbog oporavka igrača između dvije utakmice veoma važno biti da reprezentacija na raspolaganju ima barem po jednog masera i fizioterapeuta.

Optimista je pred EURO, svjestan je da će biti veoma teško, ali i dalje teži visokim ciljevima, pa tako ne odustaje od tog “famoznog” plasmana u drugi krug.

“Ciljevi moraju da budu veći. Sada definitivno pri dolasku u Sarajevo, sastanak sa igračima koji sam imao u Češkoj bio je upravo u vezi toga da ciljevi moraju da budu veći i da ćemo sigurno napraviti sve”, ističe Šuman.

Dodao je da će se potruditi da igrači do decembra budu dobro upoznati sa onim šta ih čeka na Evropskom prvenstvu, odnosno s detaljnom analizom kvaliteta i nedostatak rivala koji će ih tamo čekati.

Šuman smatra da je BiH ostvarila plasman na EP kroz veoma tešku i ujednačenu kvalifikacionu grupu. Jedino čime nije zadovoljan to je bila igra njegovih izabranika u duelu s Bjelorusijom u Tuzli. No, pobjedom u gostima kod Češke su pokazali da mogu da se nose s velikim rivalima i učinili selektora ponosnim.

“I bez pobjede u Češkoj bili bi na Evropskom prvenstvu. Ponosan sam na igrače i na ovo što su uradili u Češkoj, to je veoma veliko. Oni su prvi put igrali u Ostravi, igrali smo u hokejaškoj dvorani. Bilo je tu nekih igrača od kojih su se oni opraštali. Htjeli su da naprave spektakl vezan za rukomet, bilo je prisutno pet i po hiljada ljudi na tribinama. I onda dođe BiH kao totalni autsajder i mislim potpuno zasluženo pobijedi”, sa zadovoljstvom govori Šuman.

Na kraju je istakao da je veoma važno da se sve omladinske selekcije BiH stave u pogon i da se na taj način proizvode igrači za seniorsku reprezentaciju. O “prozivkama” pojedinaca iz rukovodstva Rukometnog saveza BiH nije htio previše trošiti riječi, tek je istakao da želi da u cijeloj priči o uspjehu rukometne reprezentacije u fokusu budu igrači i da se nada da će pred EURO biti na slatkim mukama prilikom izbora 18 rukometaša koji će braniti boje BiH.

Evropsko prvenstvo za rukometaše, prvi put u istoriji sa 24 reprezentacije i tri zemlje domaćina, održaće se od 9. do 26. januara u Austriji, Švedskoj i Norveškoj. Žrijeb grupa održaće se 28. juna u 18.45 sati.