Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

ključni uslov za eu

Ćuzulan: Vlada RS svjesno opstruiše jedan od ključnih uslova za pristup EU

cuzulan (1)

On je podsjetio da je iz Fonda za reformu javne uprave do sada finansirano 26 projekata, od kojih je 25 završeno, a jedna je u implementaciji

Državni koordinator za reformu javne uprave u BiH Dragan Ćuzulan je danas na pres-konferenciji u Sarajevu kazao da Bosna i Hercegovina ne može ispuniti jedan od ključnih uslova za pristupanje Evropskoj uniji, jer Vlada Republike Srpske i dalje svjesno opstruiše proces reforme javne uprave.

On je podsjetio da je Strateški okvir za reformu javne uprave 2018-2020. usvojen u martu prošle godine na tehničkom nivou, a Vlada RS ga već duže vrijeme odbija usvojiti i „time onemogućava BiH da ispuni jedan od zahtjeva Evropske komisije iz ranijih preporuka, a to je usvajanje cjelodržavnog strateškog okvira za reformu javne uprave“.

Ćuzulan ističe da se ignorantski odnos vlasti u RS prema zahtjevima Evropske komisije, ali i građanima cijele BiH koji traže da se uprava reformiše, da bude efikasnija i transparentnija, ogleda u činjenici da Vlada RS ne želi sinhronizovanu reformu javne uprave na cijelom području BiH, već usvaja i donosi zaseban program razavoja javne uprave o kojem Kancelarija kooridnatora nije ni informisana, šta je sadržaj tog dokumenta i šta je cilj takvog programa.

Napomenuo je da su Strateški okvir za reformu javne uprave usvojili Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH i Vlada Brčko Distrikta još prošle godine, a zbog neusvajanja u Vladi RS bilo je nemoguće pristupiti izradi pratećeg zajedničkog akcionog plana, dokumenta koji sa konkretnim mjerama institucije treba da provedu.

– Nedavno je Delegacija EU, na zahtjev i inicijativu Kancelarije koordinatora, prihvatila da se pristupi izradi akcionog plana i mi smo taj proces izrade pokrenuli – kazao je Ćuzulan.

Ustvrdio je da je paralelno sa odbijanjem usvajanja usaglašenog Strateškog okvira, Vlada RS blokrala i Fond za reformu javne uprave, u koji su donatori u posljednih 12-13 godina ulagali novac i podržavali određene projekte putem kojih se reformisala javna uprava, harmonizovano na cijelom području BiH.

Po njegovim riječima, Evropska komisija, kada daje svoje mišljenje o napretku, gleda zamlju u cjelini i ukoliko jedna dio ili upravni nivo ne ispuni određenu obavezu, to onda povlači negativnu ocjenu za sve nivoe. Kaže da ništa neće značiti ukoliko se napredak bude ostvarivao u jednom dijelu zemlje ili na jednom nivou vlasti, a ne ostvaruje se u cjelini.

– Prema posljednjim informacijama koje imamo, jasno je da će se sredstva iz IPA-e III, predpristupne pomoći i podrške institucijama u pristupanju EU, uglavnom usmjeravati u one zemlje koje budu imale konkretan napredak – naveo je Ćuzulan.

Naglasio je da je paralelno s odbijanjem usvajanja usaglašenog Strateškog okvira, Vlada RS blokirala i Fond time što je odbila da potpiše Aneks Memoranduma o razumijevanju, kao ključnog dokumenta na kojem Fond funkcionše i time onemogućila daljnje uplate i donatora i domaćih vlasti i dovela u pitanje smisao postojanja Fonda.

Ćuzulan kaže da stvarni razlozi zašto se odbija potpisati Aneks Memoranduma nisu nikada navedeni, ali da su saznali da je neprihvatljiv način raspodjele novca iz Fonda, a da je ustvari stvarni cilj rasparčavanje preostalog novca iz Fonda za reformu javne uprave na nivoe vlasti, kako bi oni upravljali pojedinačno tim sredstvima.

Dakle, dodao je on, potpuno suprotno principima i filozofiji koju su imali donatori kada su ulagali sredstva u Fond za reformu javne uprave, jer su oni gledali harmonizovan razvoj javne uprave u cijeloj BiH.

– Kao posljedica neprihvatanja Aneksa Memoranduma i zastoja u radu Fonda, došli su i zahtjevi donatora, Švedske i Danske, za povratom neutrošenog novca – kazao je Ćuzulan.

On je podsjetio da je iz Fonda za reformu javne uprave do sada finansirano 26 projekata, od kojih je 25 završeno, a jedna je u implementaciji.

Kaže da je čak 21 projekat bio dizajniran za sve nivoe vlasti. U skadu s njihovim ciljevima i potrebama, državni nivo nije učestvovao u pet projekata, Federacija BiH u tri projekta, a Brčko Distrikt u dva projekta. Vlada RS je učestvovala u svih 26 projekata – napomenuo je Ćuzulan.

Istaknuo je da je Fond za reformu javne uprave u proteklim godinama bio ključni pokretač reforme javne uprave, zahvaljujući kojem je, uprkos dugotrajnim procedurama i uslovljenim kompleksnim političkim okruženjem, postignut značajan napredak u procesu reforme javne uprave.

Ćuzulan je pozvao vlade u BiH, Vijeće ministara BiH, da pronađu politički dogovor u vezi sa nastavkom funkcionisanja Fonda za reformu javne uprave.

– U suprotnom, BiH će u evropskim krugovima ostati upamćena kao jedina zemlja koja nije u stanju da novac donatora potroši – zaključio je on.