Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Hoće li Babo ponovo vladati Velikom Kladušom?

fikret abdic

Vrhovni sud Hrvatske smanjio je za pet godina kaznu zatvora od 20 godina, koju je Abdiću izrekao Županijski sud u Karlovcu, ali je on izdržao dvije trećine izrečene kazne. Sutkinja suda u Karlovcu Jasmina Jeremić – Mešnjak je izjavila da je Abdićev ratni zločin dokazan, te da je on odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara, kroz koje je prošlo najmanje 5.000 ljudi.

“Ističem samu težinu djela, potresna svjedočenja logoraša – ljudi koji su danima bili zatvareni i mučeni, na, običnom čovjeku neshvatljive načine”, izjavila je sutkinja Jeremić – Mešnjak.

Centralna izborna komisija BiH još uvijek nije završila provjeru dostavljenih kandidatura za lokalne oktobarske izbore, pa tako ni onu Fikreta Abdića. Ali, zapreka u pravnom smislu nema kaže advokat Sead Hodžić.

Svježa sjećanja na 1992.

“Što se tiče osoba osuđenih za zločin genocida, kao najteži ili totalni zločin, kao i druge ratne zločine, ne postoji pravna zapreka niti u Ustavu BiH, a niti u Izbornom zakonu BiH. Može se postaviti logično pitanje – kako je moguće u jednoj državi, u kojoj je, u konkretnom slučaju za osobu o kojoj je riječ, pravomoćno utvrđeno da je izvršila ratne zločine, poslije izdržane kazne, može biti kandidirana, a možebiti i izabrana, u ovom slučaju za načelnika Općine Velika Kladuša? Dakle, postoji mogućnost kandidature i potvrđivanja kandidature i na druge pozicije, počevši od člana Predsjedništva BiH, pa dalje…

Da li je moguće, dok postoje svježa sjećanja na sve ono što se događalo u periodu ‘92 – ‘95. u Bosni i Hercegovini, da osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine mogu vršiti takve funkcije u Bosni i Hercegovini. Nažalost, kod nas je to moguće i to je pravna dimenzija, a moralna dilema je za svakog pojedinačno da je riješi”, zaključuje Hodžić.

Sve do građana

Na prethodinim lokalnim izborima prije četiri godine, osuđeni za ratne zločine u Šamcu i Zvorniku, Blagoje Simić, Simo Zarić i Branko Grujić, izabrani su u opštinske skupštine, a Zarić je obavljao i funkciju pomoćnika šamačkog načelnika.

Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branko Todorović smatra da je ipak “sve do građana, odnosno birača”.

“Moja poruka građanima je vrlo jednostavna: Nemojmo povređivati stare rane, nemojmo negirati ono što su pravne institucije uradile, nemojmo dosipati so na rane porodicama žrtava, nemojmo jedni drugima tjerati inat. Pokušajmo naći nove ljude i ideje, otvorimo nove horizonte za ovu zemlju, i nemojmo se vraćati konfliktima koji su ostavili dubok i bolan trag, zasut zločinima, nestalim i ubijenim. Glasati za nekog ko je osuđen za ratne zločine znači podršku onim koji su to vršili”, kaže Todorović.

Kakve su šanse da se sedamdesetsedmogodišnji Abdić vrati u poltički život? Sudeći prema dočeku ispred zatvora u Puli, nakon što je u proljeće 2012. napustio ćeliju, njegove pristalice su mu priredile doček kao iz nadrealnih filmova, očekujući privredna i druga čuda.