Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Dok životinje spavaju, Hamid Katana gradi maketu Kastela

hamid_katana_kastel3

Banjalučanin Hamid Katana u Čelincu je decenijama radio na stvaranju mjesta na kojem će uživati. Napravio je mali zoološki vrt, a sada osim što vodi brigu o svojim životnjama, uživa u izradi maketa od kamena. Najveći izazov mu je replika banjalučke tvrđave Kastel u koju je uložio 12 godina truda i ugradio više od 40.000 kamenčića.

U ovom poslu uživa, napravio je krov koji ga štiti od lošeg vremena, a kada vrijeme ne dozvoljava, kule poznate tvrđave pravi u radionici.

Ekipa Anadolu Agency (AA) Hamida Katanu posjetila je u njegovoj oazi u kojoj tišinu ometaju žubor potoka koji protiče cijelom dužinom njegovog imanja, gukanje golubova, pjev horoza te gakanje pataka. U svom dvorištu posjeduje osam vrta kokoški, tri rase pataka, dvije golubova, kao i mnoge divlje ptice među kojima su kineske prepelice, nubijske grlice, a zatim i patuljaste koze, ribe, kornjače…

Zbog narušenog zdravlja počeo se baviti i kunićarstvom, tako da uzgaja kuniće za prehranu. On i njegova supruga hrane se isključivo mesom kunića, pataka i pilića. Obzirom da kunići brzo napreduju, ne stižu pojesti sve proizvedeno meso, pa ga poklanjaju prijateljima.

hamid_katana_kastel13

“Ljudi nerado uzimaju zečije meso, jer zeca uvijek vide kao malog. Fina loptica mala, bijela, pa gdje ćeš jesti tako nešto?! Ali potreba je potreba, mora se i to jesti” kaže Katana.

– Kokoške uzgaja iz ljubavi –

Iako bračni par Katana jaja konzumira isključivo u kolačima, Hamid gaji kokoške iz ljubavi, jer ih voli jednako kao i golubove.

“Od koka imam zanimljive dvije vrste koje nose obojena jaja. Zelena jaja su od čileanskih divljih kokoški, takozvani čileanski indijanac ili araukana i imam marans kokoši koje nose crvena jaja. Od maransa su krupna, ali su čileanske araukane bolje nosilice. Imam pet koka i jednih i drugih i po jednog pijetla i svaki dan supruzi kažem koliko je rezultat za araukane”, priča s ponosom Hamid Katana.

Za zelena jaja objašnjava da su u Evropu donesena jer nemaju holesterol u sebi. Najveća potražnja za obojenim jajima je u vrijeme Vaskra i Uskrsa, jer ih nije potrebno bojiti. Mnogi posjetioci njegovog imanja skeptični su kada je u pitanju boja ovih jaja pa nerijetko izražavaju nevjericu da nisu obojena. Zbog toga Hamid često i razbije jaje kako bi dokazao da nisu skuhana.

hamid_katana_kastel2

Ljubav prema golubovima kod Hamida traje još od osnovne škole, kada mu je kolega iz razreda poklonio par bačkih prevrtača.

“Tad su se zvali turski prevrtači. Inače, mi djeca smo volili, a i sada djeca vole goluba koji se prevrće u zraku”, kaže on.

Zbog njih imao je problem sa roditeljima, ali pošto je u kući bio puno djece, “provukli” su se i golubovi. Sa golubovima poštarima nakon rata odlazio je i na takmičenja, ali pošto je za njihov trening potrebno puno vremena nije zabilježio značajniji rezultat. Ipak, zadovoljan je jer su se i njegovi golubovi vraćali tokom istog dana.

“Treba puno vremena izgubiti, a ja to ne mogu od životinja nikako, problem je sa hranjenjem. Potrebno je najmanje 10 puta ih odnijeti na razne udaljenosti i razne dijelove zemlje tako da nauče letiti sa svih strana”, kaže Katana.

Ranije je gajio i malino kanarince sa kojima je 2006. godine u Mostaru osvojio titulu prvaka Bosne i Hercegovine. Kaže da ničeg nije ostao željan i da mu nikada nije dosadno, a poslije 22 časa, kada životinje spavaju, posvećuje se gradnji svoje verzije Kastela.

– Ljubav prema maketarstvu od djetinjstva –

“Radim, zarađujem dovoljno za život, što sam htio i želio, to sam imao. Meni je najveća želja i draž kad nešto radim, pravim, naročito makete”, priča on.

Još kao dijete bio je član “Aero kluba” i pravio je makete. Od drveta je napravio banjalučko naselje Gornji Šeher kako je izgledalo prije Prvog svjetskog rata, ali mu je sve to propalo u posljednjem ratu. Počeo je sa maketama od drveta, a sada radi s kamenom nakon što je u Tešnju otkrio vrstu koja se lijepo može sjeći za ove namjene.

hamid_katana_kastel11

Na maketi Kastela radi već 12 godina, a počeo je sa namjeroma da napravi Vrbasku kulu koja je simbol ove tvrđave. Rodio se i odrastao na obali Vrbasa gledajući u tvrđavu. U nju je prvi put ušao nakon služenja vojnog roka obzirom da su tu prvo bili Nijemci, a zatim i Jugoslovenska narodna armija, pa pristup građanima nije bio moguć.

Kada je otkrio kamen podesan za izradu maketa Hamid Katana je napravio dvorac kakav je vidio u jednoj od epizoda kriminalističkog serijala “Poaro”, te repliku kule iz Počitelja, da bi se kasnije posvetio Kastelu.

“Vodio sam evidenciju do 35.000 komada kamenčića, ali to je bilo prije dvije godine, a za te dvije godine napravio sam tri kule i četvrtinu kvadrata zida. U samom krovu od jedne kule ima 940 komada šindre”, priča on.

Na pitanje da li ima ikakve nacrte ili skice Kastela odgovara da nema. Nakon što je napravio Vrbasku kulu, koracima je izmjerio da je njegova replika 34 puta manja od stvarne, pa je po tom omjeru umanjio i sve ostalo na ovoj tvrđavi.

Radove na stvaranju svoje oaze, ovaj bivši autmehaničar, počeo je kupovinom zemljišta 1975. godine, a sada u svojoj 75. godini uživa u svemu što je stvorio.

“Uživam, kažu svi da je lijepo, a ja ne vidim, ne razlikuje se ništa puno od drugih dvorišta koja imaju dosta cvijeća, biljki, ali je lijepo”, kaže Katana.

– Životinje prognoziraju i vrijeme –

Nastaviće radove na tvrđavi, napraviti nastrešnicu kako bi je zaštito od kiše, a sa životinjama se uvijek nešto novo dešava, pa pošto ih ima dovoljno ne namjerava nabavljati nove rase.

“Jedino sam čuo da Indonežani imaju kokoši koje nose crna jaja i koža im je crna i krijesta, sve je crno potpuno, ali su jako skupi”, rekao je Katana i dodao da mu je kolega koji živi u Australiji obećao da će pokušati da pronađe jaja ove vrste.

O svojim ljubimcima zna mnogo, zbog čega rijetko koristi usluge veterinara, a kao posebnu zanimljivost navodi da zbog njih ne mora pratiti vremensku prognozu. Naime, kada se naoblači i počne da pada kiša, ako se kokoške sklanjaju to znači da će kiša brzo prestati, ali ako hodaju po kiši taj dan ne treba očekivati prestanak padavina. S druge strane, patke ako očekuju veliku hladnoću ne izlaze iz vode ni naveče već kupanjem pokušavaju spriječiti njeno zamrzavanje.