Amer Bukvić: Rast Islamskih banaka je nemoguće zaustaviti

Direktor Bosna Bank Internationala Amer Bukvić vodi jedinu banku u jugoistočnoj Europi koja radi na principima islamskog bankarstva. Bukvića je lani, nakon niza nagrada u BiH, Saudijska Arabija proglasila najboljim liderom i biznismenom 2014. godine.

Bukvić je aktivan član inicijative Summit100, ali i kao organizator i inicijator Sarajevo Business Foruma koji zbog interesa arapskih ulagača zovu balkanskim Davosom. Zalaže se za ekonomiju temeljenu na znanju i uvjeren je da na univerziteta regije može privući 100.000 stranih studenata.

Član ste odbora Summita100. Jeste li zadovoljni njegovim rezultatima?

Summit100 pokrenuo je privatni sektor s namjerom da poveže poslovne ljude i ekonomije regije u cjelinu, Summit100 predstavlja iskorak ka integraciji i ekonomskom razvoju regije i njezinih građana jer samo zajedno, kao jedno tržište, regija ima šansu, rekao je u intervjuu za Večernji list.

Susreli smo se na Summitu 100, a vi ste otvorili temu Sarajevo Business Foruma koji će se održati sljedeće godine. Što želite postići tim projektom?

Sarajevo Business Forum će se sljedeće godine održati sedmi put, a riječ je o investicijskoj konferenciji kojom regiju otvaramo ulagačima s Bliskog i Dalekog istoka. Imamo oko hiljadu gostiju koje prati 300 novinara, a ulagači dolaze iz 30-ak zemlja. Taj je forum zaslužan za neke medijske projekte i investicije u regiji.

Regija ne zna komunicirati

U Hrvatskoj se često zazivalo zemlje nesvrstanih kao ulagače i tržište za izvoz, ali prepreku čini nemogućnost direktne pogodbe kada je riječ o javno-privatnim projektima?

Treba nam kulturološki know-how da bismo razumjeli kako ti ulagači funkcioniraju. Regija ne zna komunicirati s njima jer su nam početne pozicije pogrešne: ne posluje se isto u Austriji i Dubaiju. Nismo mi jedina destinacija u koju se može ulagati, a oni jesu jedni od rijetkih koji su likvidni i bogati u ovom trenutku.Talijani imaju iste okvire u pogledu javnih natječaja, što dokazuje da su problem nepoznavanje kulture, a ne evropska pravila jer Talijani znaju kako pripremiti natječaj i sklopiti posao. U regiji imamo pojedince koji su uspjeli sklopiti poslove poput Beograda na vodi, ali to su pojedinci, a nama treba sistem kako bismo imali velik broj diverzificiranih ulagatelja.

Poduzetnici iz turizma pozivaju da napravimo platformu Balkana kao jedne destinacije. Je li takva platforma odgovor i za druge sektore?

Studirao sam u Japanu i poznajem njihove navike. Godišnji odmori su im jako kratki, a samo let do bilo kojeg grada regije traje 11 sati. Da Japanci prijeđu preko cijelog svijeta da bi vidjeli jednu ulicu – Baščaršiju – i pojeli ćevape, nije realno. To bi im bilo fenomenalno iskustvo, ali nedovoljno jer njihov je cilj uknjižiti što veći broj zemalja i ubosti što više zastavica na karti. Moramo im otvoriti regiju tako da u ponudi imamo Ljubljanu, Zagreb, Plitvice, Sarajevo, Beograd pa Dubrovnik i Sveti Stefan i, kad prođu taj “roller coaster”, bit će im to životno iskustvo i tako biti promotori za nove turiste.

Slažemo se kako ih dovesti na odmor, ali kako dovesti njihov novac?

Regional Council radio je studiju regije čiji je zaključak da smo najkonkurentniji u poljoprivredi i turizmu. Je li to jedino što ću ponuditi svom djetetu? Da radi kao konobar ili ratar? Nisam zadovoljan time. Trebamo ići korak dalje. Slažem se da treba razvijati turizam i koristiti zemlju za organsku proizvodnju, ali ne i da postanemo Tajlanđani ili bolivijski farmeri. Zato smo na Summitu 100 izašli s prijedlogom da obrazovanje napravimo biznisom. Jugoslavija je školovala Afrikance koji su bili doživotni ambasadori naših zemalja. Danas je Bliski istok podijeljen i bit će takav 30 godina, a u Ameriku je teško otići.

U Turskoj se svake godine na prijemni ispit prijavi milion mladih, a iako je osnovano 100-tinjak novih univerziteta nema dovoljno kapaciteta. Trebamo dovesti 100.000 stranih studenata i naplatiti im studij. Kada bi prosječna školarina bila jako niska – svega 5.000 eura godišnje, univerziteta bi imala 500 miliona eura prihoda. Kad se ukalkuliraju troškovi života, posjeti obitelji i slično prihodi će biti tri puta veći. Tim novcem možemo vratiti naše ljude koji su otišli u svjetske škole poput Harvarda i Oxforda. Prodajući znanje, jačamo svoje znanje jer profesore koje nemamo, možemo kupiti kad imamo novca. Tako možemo osnovati think-tankove i institute, koji će biti kvalitetni konzalting i podrška tvrtkama. To je ulazak u “knowledge-based economy” uz pomoć koje preskačete tuđe pogreške i koristite samo najbolje svjetske prakse.

Bliže etičkom poslovanju

Jedna od glavnih tema u Hrvatskoj je problem kredita u švicarskim francima, pri čemu se traži odgovornost banaka. Vodite islamsku banku. Je li islamsko bankarstvo odgovor na probleme zapadnog bankarstva?

Islamske banke žele se širiti na zapad, a ono što me raduje je što se zapadni bankarski sistem sve više približava parametrima islamskog bankarstva, a to je partnersko bankarstvo gdje banka uzima klijenta kao suradnika, dijeleći i benefite i rizike. Od vas se zahtjeva ulazak duboko u poslovanje, a ne samo da klijentu date novac i čekate kamate. Nije realno da ogromne pare samo plasirate i rastete bez obzira što se dogodilo s druge strane. Zapadne banke sve više se približavati parametrima etičkog poslovanja, odnosno islamskom bankarstvu, a u isto vrijeme islamske banke toliko brzo rastu da će doći na Zapad. Dakle uvjeren sam da će etičko poslovanje doći sa dvije strane – adaptacijom konvencionalnog bankarskog sustava u nešto održivije što kamatni sustav nije i s druge strane ulaskom islamskih banaka ne samo u Hrvatsku nego općenito u Evropu.