Čak i prema standardima posljednjih nekoliko turbulentnih godina, 2025. je bila izuzetno zahtjevna godina za direktore velikih kompanija. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću označio je početak trgovinskog rata i rezultirao nizom haotičnih političkih poteza. Borba za tehnološku nadmoć između Kine i Zapada dodatno se zaoštrila. Istovremeno, uzbuđenje oko umjetne inteligencije (AI) nije se pretvorilo u stvarnu dobit, a investitori su sve frustriraniji.
Izbor The Economista
Ipak, usred tog previranja, neki korporativni lideri imali su izuzetno uspješnu godinu. Po treći put, The Economist je analizirao koji je izvršni direktor bio najuspješniji. Kao i prethodnih godina, analiza je započela rangiranjem kompanija iz indeksa S&P 1200 prema dodatnom povratu za dioničare, odnosno prema tome koliko su njihove dionice nadmašile prosječni prinos vlastitog sektora. Ovaj indeks obuhvata većinu velikih svjetskih ekonomija, izuzev kontinentalne Kine i Indije. Iz analize su isključeni direktori koji su na funkciji kraće od tri godine, a preostalih deset najboljih uzeto je kao osnova za konačni izbor.
Izvršni direktori uvršteni u uži izbor, poredani prema visini povrata koji su njihove kompanije donijele dioničarima, bili su: Armin Papperger iz Rheinmetalla, njemačkog proizvođača naoružanja; Tom Palmer iz Newmonta, najvećeg svjetskog proizvođača zlata; Okada Naoki iz Fujikure, japanskog proizvođača optičkih vlakana; David Zaslav iz Warner Bros Discoveryja, medijskog giganta; Son Jae-il iz Hanwha Aerospacea, južnokorejske odbrambene kompanije; Sanjay Mehrotra iz Microna, američkog proizvođača memorijskih čipova; J. Paul Rollinson iz Kinross Golda, još jednog rudarskog diva; Vladimir Tenev iz Robinhooda, platforme za maloprodajno trgovanje; Kwak Noh-Jung iz SK Hynixa, južnokorejskog proizvođača memorijskih čipova; te Dave Mosley iz Seagate Technologyja, američkog proizvođača tvrdih diskova.
Dva direktora isključena iz izbora
Dvojica direktora iz užeg izbora isključena su zbog slabih rezultata u ranijem periodu. Mosley je preuzeo rukovođenje Seagateom 2017. godine. U periodu do 2024. godine, prije nego što je kompanija počela osjećati koristi od procvata umjetne inteligencije, Seagateovi godišnji prihodi smanjeni su za dvije petine, a dobit je naglo pala. Iz sličnih razloga iz izbora je isključen i Zaslav iz Warner Bros Discoveryja. Iako je vješto upravljao nadmetanjem potencijalnih kupaca za kompaniju, suprotstavljajući konkurente kako bi iznudio višu cijenu, to nije bilo dovoljno za ulazak u završni izbor. Dionice Warnera su se više nego udvostručile otkako su u septembru prvi put objavljene glasine o ponudi Paramounta, još jednog holivudskog studija. Međutim, prodaja Paramountu ili drugom zainteresiranom kupcu, Netflixu, još nije zaključena. Osim toga, finansijsko poslovanje Warnera pod Zaslavovim vodstvom bilo je nestabilno. Medijski gigant posluje s gubitkom otkako je nastao spajanjem WarnerMedia i Discoveryja, koje je Zaslav orkestrirao 2022. godine.
Problemi u kompanijama
Još dvojica direktora isključena su zbog problema u oblasti korporativnog upravljanja. U februaru je čelnik američkog poslovanja Fujikure završio u zatvoru zbog izvlačenja novca iz kompanije kako bi kupio kuću na plaži vrijednu 2,5 miliona dolara na ostrvu uz obalu Južne Karoline. Iako Okada nije bio direktno uključen, incident ukazuje na nedostatak adekvatnog nadzora unutar kompanije. Probleme je imala i kompanija Hanwha Aerospace, dio južnokorejskog konglomerata Hanwha Group. U martu je ova odbrambena kompanija pokušala izdati nove dionice, tvrdeći da će prikupljena sredstva iskoristiti za širenje poslovanja.
Međutim, mnogi su posumnjali u skrivene motive. Lee Jae-myung, aktuelni predsjednik Južne Koreje, ustvrdio je da je riječ o manevru predsjednika konglomerata, koji trenutno prenosi vlasnički udio na svoja tri sina, s ciljem smanjenja poreza na nasljedstvo kroz namjerno obaranje cijene dionica odbrambene kompanije. Konglomerat je odbacio ove optužbe. Južnokorejski finansijski regulator dva puta je blokirao planirano izdavanje dionica, da bi na kraju odobrio prodaju znatno manjeg broja.
Narasla cijena zlata
U nekim od preostalih slučajeva, visoki povrati za dioničare više su rezultat sreće nego upravljačkih vještina. Cijena zlata je ove godine porasla za oko 65 posto, jer su investitori tražili sigurno utočište usljed geopolitičkih tenzija. Čelnici Newmonta i Kinrossa za to mogu preuzeti malo ličnih zasluga, te su i oni isključeni iz daljnjeg izbora.
Direktori dviju kompanija koje proizvode memorijske čipove, Microna i SK Hynixa, također su imali koristi od povoljnih okolnosti. Obje kompanije proizvode memoriju velike propusnosti (HBM), koja je postala ključna komponenta podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. Od njih dvojice, Kwak Noh-Jung iz SK Hynixa zaslužuje veće priznanje. Dugogodišnja i uporna ulaganja njegove kompanije u istraživanje i razvoj, uprkos cikličnosti industrije, učinila su je svjetskim liderom u oblasti HBM-a.
Na udaru regulatora
Vrijedi spomenuti i Vladimira Teneva iz Robinhooda. Kompanija koju je suosnovao učinila je trgovanje jednostavnim i dostupnim širokim masama. Proširila je poslovanje na nova područja, uvela klađenje na sport i političke izbore te se upustila u tokenizaciju. Međutim, Robinhood se često nalazio i na udaru regulatora. Ove godine kompanija je platila oko 75 miliona dolara kako bi nagodila istrage koje su protiv nje vodili Regulatorno tijelo za finansijsku industriju (FINRA) i Komisija za vrijednosne papire i berze (SEC), obje američke nadzorne institucije.
Na samom vrhu tako ostaje Papperger iz Rheinmetalla, izbor The Economista za najboljeg izvršnog direktora 2025. godine. Nakon što je 2024. godine za dlaku ispao iz užeg izbora, Papperger je imao još jednu izvanrednu godinu, donijevši dioničarima, uključujući dividende, ukupni povrat od 158 posto. U sektoru evropskih odbrambenih kompanija, koji snažno raste zahvaljujući povećanoj vojnoj potrošnji na kontinentu, Rheinmetall se posebno istakao.
Osigurali niz velikih ugovora
Njemačka kompanija je ove godine nadmašila konkurenciju i osigurala niz velikih ugovora, a u septembru je dogovorenom akvizicijom ušla i u oblast brodogradnje za ratnu mornaricu. Istovremeno ulaže značajna sredstva kako bi doprinijela jačanju evropskih odbrambenih kapaciteta.
Papperger, s kojim je The Economist razgovarao ranije ove godine, pokazao je hrabrost i odlučnost. Vrijedi podsjetiti da su prošle godine ruske službe pokušale atentat na Pappergera, što su spriječile američke i njemačke sigurnosne službe. Iako je nakon toga pojačao lično osiguranje, nije se povukao niti dopustio da bude zastrašen. Kao čelnik Rheinmetalla od početka 2013. godine, dosljedno je zagovarao jačanje evropske odbrambene industrije znatno prije ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, u vrijeme kada je takav stav u Evropi nailazio na skepticizam. Danas, s pravom, ubire plodove te dalekovidnosti.
