Ugrožen izvoz u EU
BiH prijete gubici od 250 miliona eura zbog proizvodnje struje iz uglja
Vuković je pojasnio kako kompanije iz BiH izvoze 70 posto roba na tržište Evropske unije i upozorio da će robe postati nekonkurentne ukoliko kompanije budu morale plaćati dodatni porez u EU
Od 1. oktobra 2023. Evropska komisija uvela je mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) koji se odnosi na države nečlanice koje izvoze robe u EU.
Kompanije iz Bosne i Hercegovine mogle bi godišnje gubiti više od 250 miliona eura ukoliko se ta zemlja ne priključi sistemu plaćanju prekograničnog poreza na izvoz ugljika (CBAM) kojega je uvela Evropska unija kako bi potaknula nečlanice da prestanu proizvoditi električnu energiju iz fosilnih goriva.
Od 1. oktobra 2023. Evropska komisija uvela je mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) koji se odnosi na države nečlanice koje izvoze robe u EU, prenosi Hina.
Do početka 2026. te se države mogu priključiti tom mehanizmu i plaćati prekogranični porez unutar tih zemalja, a ukoliko to ne učine, njihove će robe biti dodatno oporezovane u EU.
“Došli smo do rezultata da bi eventualni gubici za BiH, ukoliko uskoro ne uđemo u sistem trgovine ugljikom, iznosili između 150 i 250 miliona eura”, kazao je u utorak predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
Izvoz u Evropsku uniju
Pojasnio je kako kompanije iz BiH izvoze 70 posto roba na tržište Evropske unije i upozorio da će robe postati nekonkurentne ukoliko kompanije budu morale plaćati dodatni porez u EU.
CBAM-om su obuhvaćeni proizvodi iz područja proizvodnje cementa, aluminija, gnojiva, proizvodnje električne energije, željeza i čelika. Uvođenjem obaveze plaćanja prekograničnog poreza, Evropska unija nastoji potaknuti zemlje nečlanice da započnu s energetskom tranzicijom i ulaganjem u obnovljive izvore energije.
Bosna i Hercegovina najveću količinu električne energije proizvodi sagorijevanjem uglja u termoelektranama. Od ukupno 17 terawat sati električne energije, čak 10 se odnosi na proizvodnju u termoelektranama u dvjema elektroprivrednim kompanijama sa sjedištem u Sarajevu i Trebinju. Jedino Elektroprivreda HZHB sa sjedištem u Mostaru svu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora korištenjem vode i vjetra.
Zašto sarajevski aerodrom ima 10 puta više linija od tuzlanskog?