Cijena barela sirove nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, u četvrtak ujutro ponovo je premašila 100 dolara, samo nekoliko dana nakon što je nakratko skočila blizu 120 dolara, a potom pala ispod 90 dolara usljed nestabilnosti na finansijskim tržištima i u globalnoj ekonomiji.
Rast cijena nafte ubrzan je nakon što su se pojačale zabrinutosti u vezi sa snabdijevanjem energentima, posebno nakon iranskih napada na komercijalna plovila u blizini Hormuškog moreuza.
Iran je, prema procjenama analitičara, intenzivirao napade kako bi izazvao snažan ekonomski pritisak na Sjedinjene Američke Države i Izrael, s ciljem da ih natjera na okončanje rata koji traje već 12 dana. Za sada nema naznaka smirivanja sukoba.
Napadi i moreuz
Iranske snage gađale su naftna polja i rafinerije u arapskim državama Zaljeva, a promet kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih prolaza, gotovo je zaustavljen. Kroz ovaj uski morski koridor prolazi približno petina ukupne svjetske trgovine naftom.
Kao odgovor na poremećaje na tržištu, Međunarodna agencija za energiju (IEA) odlučila je u srijedu pustiti na tržište 400 miliona barela nafte iz rezervi za vanredne situacije, što predstavlja najveću intervenciju u historiji te organizacije.
Sjedinjene Američke Države planiraju već naredne sedmice iz svojih strateških rezervi plasirati dodatnih 172 miliona barela kako bi ublažile nagli rast cijena energenata.
Pad berzi
Uprkos tim potezima, nastavak sukoba i neizvjesnost dodatno su podstakli spekulacije da bi cijene nafte mogle nastaviti rasti.
Finansijska tržišta u Aziji reagovala su padom. Japanski indeks Nikkei 225 oslabio je za 1,8 posto i spustio se na 54.043,38 poena. U Južnoj Koreji indeks Kospi pao je za 1,2 posto na 5.540,56 poena, dok je hongkonški Hang Seng izgubio 1,2 posto i završio na 25.577,71 poen.
Šangajski kompozitni indeks pao je za 0,6 posto na 4.106,96 poena, dok je australski S&P/ASX 200 oslabio za 1,7 posto na 8.599,00 poena.
Terminski ugovori na američke berzanske indekse također su pali za oko jedan posto. Američki dolar blago je ojačao na 159,02 japanska jena, dok je euro oslabio na 1,1538 dolara.
Strah od inflacije
Na američkom tržištu dionica u srijedu nije bilo većih pomjeranja. Indeks S&P 500 blago je pao za 0,1 posto na 6.775,80 poena, dok je industrijski Dow Jones izgubio 0,6 posto i spustio se na 47.417,27 poena. Tehnološki Nasdaq zabilježio je minimalan rast od 0,1 posto i završio na 22.716,13 poena.
Od početka sukoba nagli skokovi cijena nafte uzrokuju snažne oscilacije na svjetskim finansijskim tržištima. Tokom ove sedmice cijene su nakratko dosegle najviše nivoe od 2022. godine, što je dodatno pojačalo strah od novog talasa visoke inflacije u globalnoj ekonomiji.
U analizi kompanije Oxford Economics navodi se da su “oscilacije cijena Brent sirove nafte posljednjih dana izrazito naglašene, a volatilnost će vjerovatno potrajati jer nema jasnog vremenskog okvira za deeskalaciju sukoba niti za normalizaciju prometa kroz praktično zatvoreni Hormuški moreuz”.
Analitičari procjenjuju da bi, u zavisnosti od razvoja situacije na Bliskom istoku, cijena nafte mogla dostići i do 140 dolara po barelu.
