Biznis

Svjetska ekonomija

Cijene nafte pale šestu sedmicu zaredom

19/11/2018

Od augusta do početka oktobra cijene su nafte snažno rasle, dosegnuvši najviše razine u gotovo četiri godine

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, šeste zaredom, skliznuvši na najniže razine u više mjeseci, jer se ulagači plaše da će zbog usporavanja rasta globalne ekonomije oslabiti potražnja za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice je pala 4,6 posto, na 66,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,6 posto, na 56,46 dolara, novu najnižu razinu od marta.

Od augusta do početka oktobra cijene su nafte snažno rasle, dosegnuvši najviše razine u gotovo četiri godine, jer su se ulagači plašili oštrog pada izvoza nafte iz Irana, nakon što SAD uvede sankcije na iranski naftni sektor.

No, u protekle šest sedmice cijene su nafte potonule više od 20 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz nije pao onoliko koliko su se ulagači plašili, prenosi SEEbiz.

Osim toga, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabiti.

Nakon što se nedavno pokazalo da je u trećem tromjesečju usporen rast u SAD-u i Kini, prošle sedmice je objavljeno da je japanska ekonomija, treća po veličini u svijetu, u proteklom kvartalu palo za 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njemačka je ekonomija, pak, u trećem tromjesečju na godišnjoj razini porasla 1,1 posto, no u odnosu na prethodni kvartal palo je 0,2 posto, što je njenprvi pad od 2015. godine.

S druge strane, proizvodnja nafte u SAD-u dosegnula je prošle sedmice novu rekordnu razinu od 11,7 miliona barela dnevno.

Uz to, u petak je firma Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao već peti put u posljednjih šest sedmica, za dva postrojenja, na njih ukupno 888, najviše od marta2015. godine. A to znači da se i dalje može očekivati rast američke proizvodnje.

Zbog toga drugi veliki proizvođači, kao što je Saudijska Arabija, najavljuju smanjenje proizvodnje.

Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) sastat će se 6. decembra u Beču kako bi dogovorile proizvodnu politiku za idućih šest mjeseci.

Saudijska Arabija, vodeća članica OPEC-a, želi da ta organizacija smanji proizvodnju za oko 1,4 miliona barela dnevno, što odgovara oko 1,5 posto ukupne globalne ponude. Saudijci žele da i Rusija smanji proizvodnju, ali Moskva se tek treba službeno obvezati na sudjelovanje u zajedničkoj akciji.

Većina analitičara očekuje da će OPEC uskoro početi smanjivati proizvodnju jer strahuje od reprize 2014. godine kada su cijene nafte oštro pale zbog znatno veće ponude u odnosu na potražnju.

Sada se ponovo nazire sličan problem, i to unatoč američkim sankcijama iranskom naftnom sektoru. Drugi su proizvođači, naime, više nego nadoknadili smanjenu ponudu iz Irana, što je rezultiralo gomilanjem zaliha.

Naznake smanjenja proizvodnje mogle bi pak potaknuti skok cijena, smatraju neki analitičari, posebice u slučaju još dubljeg pada proizvodnje u Venezueli i Libiji.

Zahvaljujući tome, krajem prošle sedmice cijene su se nafte ponešto stabilizirale, nakon oštrog pada posljednjih sedmica.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.