Na valutnim tržištima protekle sedmice vrijednost dolara prema korpi valuta pala je na najniži nivo u posljednje tri godine, što je posljedica eskalacije carinskog rata između SAD-a i Kine te povlačenja investitora iz američkih državnih obveznica.
Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je protekle sedmice za 3 posto, na 99,78 bodova, što je najniži nivo u posljednje tri godine. Istovremeno, kurs eura je skočio za 3,6 posto, na 1,1355 dolara, što je najviša vrijednost od februara 2022. godine.
Američka valuta oslabila je i u odnosu na japanski jen za 2,3 posto, pa je kurs pao na 143,50 jena. Oštar pad vrijednosti dolara, već drugu sedmicu zaredom, rezultat je nesigurnosti izazvane carinama koje predsjednik SAD-a Donald Trump čas najavljuje, čas odgađa, a zatim povećava na uvoz iz Kine.
Eskalacija carinskog rata
U srijedu je Trump neočekivano odgodio recipročne carine za sve zemlje osim Kine na 90 dana, ali je zadržao osnovne carine od 10 posto na gotovo sav uvoz. Nakon ove odluke, mnoge zemlje, uključujući i Evropsku uniju, izrazile su spremnost na pregovore te su odgodile svoje protumjere.
Ipak, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja, budući da je Trump ukupnu carinsku stopu na kineski uvoz povećao na 145 posto, dok je Kina odgovorila povećanjem carina na američku robu na ukupno 125 posto. Ova eskalacija mogla bi izazvati poremećaje u lancima snabdijevanja, povećanje inflacije i usporavanje globalne ekonomije, pa čak i recesiju.
Iako se dolar tradicionalno smatra sigurnom valutom u kriznim vremenima, prijetnja usporavanja rasta američke ekonomije, pa i recesije, stavlja dolar pod dodatni pritisak. Nasuprot tome, značajno su ojačale japanski jen i švicarski franak, koji se također smatraju sigurnim utočištima za kapital. Kurs švicarskog franka prema dolaru dosegao je najviši nivo u više od 10 godina.
Prodaja američkih obveznica
Dolar je dodatno pod pritiskom zbog pojačane prodaje američkih državnih obveznica, što je dovelo do toga da prinosi na 10-godišnje obveznice porastu na oko 4,5 posto. To predstavlja rast od 40 baznih poena u jednoj sedmici – skok koji nije zabilježen još od 2001. godine.
Pad dolara, uz istovremeni pad Wall Streeta i američkih obveznica, signalizira da strani investitori odgovaraju na Trumpove protekcionističke mjere prodajom američke imovine, tvrde analitičari. Jasno je da je u toku egzodus iz američke imovine.
Pad dolara nije samo posljedica očekivanog usporavanja ekonomije i trgovinske nestabilnosti, već i gubitka povjerenja u dolar i kredibilitet američkih politika.
„U prethodnim krizama dolar je jačao kao sigurna valuta, ali sada se događa suprotno – dok je dolar pod pritiskom, jen i franak jačaju“, objašnjava Win Thin, strateg u firmi Brown Brothers Harriman.
