EU je u posljednja četiri mjeseca potrošila sedam posto manje na naftu i plin iz SAD-a, uprkos obećanju Donaldu Trumpu da će kupiti američku energiju vrijednu 750 milijardi dolara u naredne tri godine.
Iako je blok kupio veće količine američkog ukapljenog prirodnog plina nakon trgovinskog sporazuma s Washingtonom u augustu, pad cijena nafte i plina smanjio je ukupnu vrijednost uvoza u poređenju s istim periodom prošle godine.
Uvoz ukapljenog prirodnog plina i nafte u EU iznosio je ukupno 29,6 milijardi dolara od septembra do decembra, prema procjeni energetske konsultantske kompanije Kpler.
Sporazum bez stvarnog efekta
Gillian Boccara, viša direktorica u Kpleru, rekla je da neobavezujući trgovinski sporazum nije značajno uticao na dodatne kupovine američke robe.
„Kupnja robe pregovarana je bilateralno i vođena ekonomijom, uključujući troškove prijevoza i marže, a ne političkim obećanjima“, kazala je Boccara, dodajući da je obaveza kupovine bila „nerealna“.
Godišnji uvoz energije iz SAD-a u EU iznosio je 73,7 milijardi dolara, što je manje od jedne trećine vrijednosti potrebne za ispunjavanje obaveze kupovine energije od 750 milijardi dolara za period od 2026. do 2028. godine.
Nedostižan cilj od 750 milijardi dolara
Proizvodi nuklearne energije poput urana, koji su također dio trgovinskog sporazuma, čine manje od jedan posto energetske trgovine EU sa SAD-om.
Argus Media, agencija za izvještavanje o cijenama, saopćila je da bi EU, čak i ako zamijeni sav ruski plin američkim LNG-om, vjerovatno uvozila oko 29 milijardi dolara godišnje tokom naredne tri godine, što je tek 23 posto vrijednosti potrebne prema sporazumu.
Kao posljedica toga, cijene plina morale bi se učetverostručiti na 37,3 dolara po milionu britanskih toplinskih jedinica (mmbtu) do 2028. godine kako bi EU ispunila trgovinski cilj – scenarij koji je u suprotnosti s tržišnim očekivanjima.
Tržišna očekivanja i infrastrukturna ograničenja
Futures ugovori za 2028. godinu trguju se po cijeni od oko 8,2 dolara po mmbtu, prema Argusu, u poređenju s trenutnih oko 10 dolara po mmbtu. Cijene su posljednji put dosegle 37,3 dolara po mmbtu u decembru 2022. godine, tokom energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Boccara je istakla da čak ni potpuna zamjena ruskog plina američkim zalihama ne bi bila dovoljna da se vrijednost uvoza utrostruči.
„Jednostavno ne možemo prihvatiti jasnu logiku, osim da je očito [trgovinski sporazum] način za smanjenje [američkih] tarifa“, dodala je.
Tržišta u narednim godinama očekuju prekomjernu ponudu i niže cijene plina, s obzirom na to da zemlje poput SAD-a, Katara i Kanade planiraju povećati proizvodnju. Mogući prekid vatre između Rusije i Ukrajine dodatno je ohladio raspoloženje na tržištu.
Martin Senior iz Argusa rekao je da ni EU ni SAD nemaju dovoljnu infrastrukturu za uvoz i izvoz, uključujući skladišne kapacitete i sisteme za ponovno uplinjavanje, kako bi značajno proširili energetsku trgovinu, javlja SEEbiz.
