Evropska energetska zajednica: Novi predmet protiv BiH

Evropska energetska zajednica priprema još jedan postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog neispunjavanja obaveza preuzetih Sporazumom sa ovom institucijom. U posljednjem izvještaju Evropske energetske zajednice za Zapadni Balkan naša zemlja najviše je kršila zakon u pogledu zaštite okoliša i državne pomoći.

Energetska zajednica priprema novi predmet protiv Bosne i Hercegovine u oblasti električne energije jer, kako su istakli, još nije završen proces kojim bi bila odvojena distribucija električne energije od proizvodnje i ponude. Novi postupak, osim štete po imidž države, kao posljedicu mogao bi imati i uskraćivanje sredstava iz fondova Evropske unije.

“Naše izvještaje Evropska unija uvijek kopira u svojim izvještajima o napretku o unaprijeđenju članstva tako da nepoštovanje obaveza iz ugovora o osniivanju Energetske zajednice ima direktan efekt na približavanje Evropskoj uniji”, kaže sekretar Sekretarijata energetske zajednice Janez Kopač.

Bosna i Hercegovina uporno demonstrira neuspjeh da ispuni Treći, pa čak i Drugi energetski paket, poručuju iz Energetske zajednice. Najbolje ocijenjena oblast je energetska statistika, iako od nje, poručuju iz ove institucije, građani nemaju koristi.

“Nama ne treba Evropa uvoditi bilo kakve sankcije jer sankcije donose i provode nad građanima BiH naši političari”, smatra Denis Žiško iz centra za ekologiju i energiju.

U izvještaju je energetska efikasnost ocijenjena relativno dobro, a prolaznu ocjenu dobila je i upotreba obnovljivih izvora energije. U oblasti plina i naftnih rezervi nisu napravljeni pomaci, dok i u oblasti energetske regulative zaostajemo za zemljama regije.

“Kritike su ovog puta došle i zbog Bloka 7 u Tuzli, ali to je zamjeniski blok i to nije dovoljno objašnjeno na Enrgetskoj zajednici. Ulaskom u pogon ovog bloka izlazi 500 megavata, dakle, mi samnjujemo emisiju CO2 sa zamjenskim blokom”, objašnjava predsjednik “CIGRA”-e Edhem Bičakčić.

Među zemljama regije Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina je najviše – u devet slučajeva – kršila zakon o pitanju zaštite okoliša. Poslije Bosne i Hercegovine su Srbija i Ukrajina, sa po pet slučajeva kršenja zakona u ovoj oblasti.