„Izgradnja plinske infrastrukture bit će katalizator koji će ujediniti bošnjačku i hrvatsku stranu kako bi pronašle zajednički jezik na ekonomskom planu“, ustvrdio je stručnjak za energetiku Ivica Jakić, ocijenivši da bez ekonomskog interesa nema budućnosti BiH.
On je, gostujući na HRT-u, kazao kako je pokretanje projekta Južne plinske interkonekcije prirodan proces.
„To je prirodan energetski proces koji povezuje LNG terminal u Omišlju i Bosnu i Hercegovinu. Plinska mreža je došla do Dugopolja i prirodno je da ide prema Srednjoj Bosni – gdje bi se koristila za domaćinstva i industriju. Južna interkonekcija omogućava snabdijevanje velikim količinama plina. Plin će se transportirati u BiH, ali cilj je napraviti i alternativni pravac za Srbiju“, rekao je Jakić.
Kompromisno rješenje
O tom projektu, pojasnio je, dugo se govorilo i nije bilo dogovora bošnjačke i hrvatske strane u BiH.
VEZANI Ginkel: Za BiH je sada vrijeme, predsjednik Trump je dvojici ministara povjerio zadatak
„BH Gas je nosilac transportne mreže u BiH, a s hrvatske strane nije postojala kompanija koja bi upravljala mrežom u Hercegovini. Stoga je napravljeno kompromisno rješenje koje u potpunosti podržavam. Osnovana je nova kompanija – BH Gas ima 33 posto vlasništva, kao i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Plinacro Zagreb također će imati 33 posto.
Američka vlada odlučila je da tom kompanijom upravlja američka firma koja će izgraditi interkonekciju i naplaćivati svoje marže. Tako se cijeli projekt stabilizirao i dobio jednu ozbiljnu formu. To odgovara i Hrvatima i Bošnjacima“, kazao je.
Upozorio je kako će prelazak na plin zahtijevati velike investicije u plinske priključke.
Potreba za elektranama
„Gledajući kartu smjera plinovoda – on se račva zapadno prema Mostaru, a sjeverno ide prema Srednjoj Bosni – Bugojnu, Travniku pa Zenici i Sarajevu. Povećat će se kapacitet cijelog sistema, ali ne zaboravimo da su građani prilično rezervirani prema priključcima.
Potrebno je platiti priključke i izgraditi infrastrukturu. Ako dobijete priključak, a nemate centralno grijanje – niste mnogo toga riješili. Investicije za građane bit će veoma velike“, rekao je.
Zbog toga je, pojasnio je, potrebno izgraditi hibridne plinske elektrane u Mostaru i Kaknju.
„Sadašnji kapaciteti na ugalj bit će opterećeni CO₂ certifikatima koji od 1. januara stupaju na snagu. Električna energija će zbog toga biti izuzetno skupa. Neminovno je da hrvatska i bošnjačka strana izgrade dvije plinske hibridne elektrane kako bi se došlo do milijardu i po kubnih metara potrošnje plina“, istaknuo je.
Geopolitički i ekonomski efekti projekta
To bi, kako je naglasio, smanjilo ruski utjecaj na energetiku.
Ocijenio je i da zaokret energetske politike američke administracije odgovara i Sarajevu i Mostaru.
„Ovo je velika prilika za hrvatske kompanije. Moj prijedlog je da se krene s inicijativom kako bi se povećala potrošnja plina koji će uskoro stići. Takvom inicijativom bošnjačkih i hrvatskih kompanija može se jasno definirati energetika i industrija u BiH. Potrebna je podrška Hrvatske bošnjačkoj strani“, dodao je.
