Biznis

previsoke cijene

Iznajmljivači apartmana u Hrvatskoj: “Bavim se ovim 40 godina, nikad nije bilo lošije”

06/07/2019

Treba poticati rast hotela, jer oni stvaraju puno višu dodanu vrijednost i efekte za lokalnu zajednicu, kaže Veljko Ostojić, predsjednik HUT-a

“Ovako prazno nije bilo ni za vrijeme rata. Imam deset apartmana i bavim se ovim poslom već 40 godina, kažem vam, nikad nije bilo lošije”, komentirala je za Glas Istre jučer jedna iznajmljivačica iz Pješčane Uvale, naselja tik do Pule u kojem valjda nema kuće bez apartmana, plus pokoji hotel i velika marina, a trenutno je neobično praznjikavo za ovo doba godine. Startala je špica sezone, a na ulicama u Pješčanoj još uvijek se mogu vidjeti pretežno pulske registracije. U kafićima kažu da im je promet prepolovljen u odnosu na lanjski juli.

– Cijene su previsoke, i marine su ovdje puno skuplje nego drugdje na Mediteranu, komentiro je mladi bračni par koji upravo isplovljava unajmljenom jedrilicom iz marine Veruda. Porijeklom su iz Hrvatske, ali dugo žive u Francuskoj gdje vode turističku agenciju i najviše rade upravo s Hrvatskom.

– Velike su kontrole na cestama radi Schengena i imigrantske krize, pa su nas duge kolone usporile već u Austriji, a onda opet na ulazu u Hrvatsku. Puno je lakše sjesti u avion i odletjeti u Tursku, navode Francuzi moguće razloge lošeg početka udarnog dijela turističke godine.

U julu smo, a popunjena je tek trećina od ukupno 1,66 miliona turističkih ležajeva u Hrvatskoj. Na jednu iznajmljenu postelju, dakle, dvije popeglane i zategnute još čekaju goste. To je prosjek, stvarno stanje je nešto drugačije: hoteli i kampovi bilježe 80 posto iskorištenosti svojih kapaciteta, a porodična domaćinstva ni pola od toga. Mnogi to tumače posljedicom nekontroliranog rasta tog takozvanog privatnog smještaja.

U prvoj polovini ove godine u Hrvatskoj je registrirano više od 100 hiljada novih kreveta – u hotelima 6.400, u kampovima 8.000, a u privatnom smještaju čak 42.000. Tome treba dodati još 45.000 novih kreveta u takozvanom nekomercijalnom smještaju, što su u naravi vikendice, odnosno smještaj koji se načelno ne naplaćuje, ali također sudjeluje u turističkom prometu. Na taj način privatnih kreveta je zapravo 87.000 više, odnosno velika većina od ukupnih novih kapaciteta.

U odnosu na prošlu godinu kapaciteti su nam veći za gotovo deset posto, što je u godini snažnog povratka Turske, Grčke, Egipta i drugih, koji su nekoliko godina “mirovali”, sada teško prodati.

Prema najsvježijim podacima, u Istri je od prošle godine niknulo gotovo 2.000 novih turističkih objekata, među kojima je tek pet hotela, a ostalo je gotovo sve privatni smještaj. Broj ležajeva narastao je za više od 11 hiljada, od čega je 8,5 hiljada u privatnom smještaju. Kampovi mogu primiti dvije hiljade gostiju više nego lani, a hoteli njih tek 500-tinjak više.

– Objekti u domaćinstvu rasli su godišnjom stopom od 21,5 posto, a udio hotelskih ležajeva iz godine u godinu se smanjuje i došli smo sa 16 na današnjih 10,5 posto udjela u ukupnim kapacitetima. Dvije su osnovne poruke. S tako velikim godišnjim rastom kapaciteta u privatnom smještaju jako je teško očekivati istu stopu popunjenosti. Tržište će teško to moći progutati. Nama treba promjena u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta. Treba poticati rast hotela, jer oni stvaraju puno višu dodanu vrijednost i efekte za lokalnu zajednicu, od veće zaposlenosti i duže sezone pa nadalje. Hoteli u Hrvatskoj rade 170 dana u godini, a kampovi 70-80 dana, privatni smještaj još kraće. I to su razlozi zbog čega bi trebalo poticati rast smještajnih kapaciteta u hotelima, neovisno o tome radi li se o malim ili velikim hotelima. Nama se događa sve suprotno. Umjesto da popravljamo tu neoptimalnu strukturu kapaciteta u korist ukupne zajednice, događaju nam se stvari same po sebi. Idemo u pogrešnom pravcu. Ova situacija oko smanjenja zauzetosti objekata odgovor je na naš razvoj kojim mi ne upravljamo, kaže Glasu Istre Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma.

Komentari

Autor: Jutarnji list

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.