Bosna i Hercegovina se suočava sa dvostrukim izazovom – prilagođavanjem evropskim klimatskim regulativama kroz uvođenje mehanizma CBAM i realizacijom strateških energetskih projekata poput Južne plinske interkonekcije. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić u intervjuu za Fenu govorio je o tome kako se domaće kompanije pripremaju za ove promjene i kakva je budućnost industrijskih kapaciteta u BiH.
Lakić je rekao da Bosnu i Hercegovinu od 1. januara očekuju veliki izazovi zbog uvođenja CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism, karbonska taksa), naglašavajući da bi to mogao biti jedan od najvećih udara na domaću industriju.
„Nažalost, ponovo smo došli u situaciju da pred kraj nekog roka pokušavamo spasiti situaciju. Bitno je da je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u parlamentarnom postupku i mislim da tu ima dovoljno stručnosti i političke volje da se on završi do kraja godine, čime se stvaraju pretpostavke za formiranje berze električne energije“, naveo je Lakić.
Nedostatak političke volje
Međutim, prema njegovim riječima, zabrinjava činjenica da Vlada Republike Srpske još nije usvojila mapu puta, dok je Federacija BiH tu svoju obavezu završila. Lakić je podsjetio da BiH još nema državni zakon o klimi i energiji, što je također jedan od preduslova za prilagođavanje evropskim regulativama.
„Iskreno se nadam da će i to vrlo brzo biti delegirano. Teoretski imamo šansu da završimo do kraja godine, ali nisam siguran da postoji politička volja“, dodao je Lakić.
Ministar je ocijenio da je dio kompanija u industriji spreman na promjene kada je riječ o karbonskoj taksi, ali da značajan broj još uvijek nije.
„Ipak, nadam se da neće biti toliko pogubne štete po našu industriju u 2026. godini i da ćemo uspjeti na neki način prolongirati primjenu karbonske takse, usvajajući sve neophodne preduslove sa strane Bosne i Hercegovine. Narednih dana u Beču će biti održan važan sastanak u sjedištu Energetske zajednice, gdje će BiH razmijeniti iskustva sa drugim državama regiona. Bit će nam važno čuti šta su druge države uradile, kako su se pripremile i da li su ispoštovale obaveze“, rekao je Lakić.
Južna plinska interkonekcija kao strateški iskorak
Ministar se osvrnuo i na projekat Južne plinske interkonekcije i inicijativu američkih partnera, ističući da je dogovor o koncesiji ogroman iskorak.
„Mislim da je za Federaciju BiH izuzetno bitno što je došlo do dogovora da se putem dodjele koncesije američkom investitoru omogući izgradnja Južne interkonekcije. To je, po meni, jedan od najbržih načina implementacije ovog projekta i smatram da smo napravili ogroman iskorak kada je gasna infrastruktura u pitanju“, rekao je Lakić.
Dodao je da su trenutno u fazi potpune razrade ovog modela te da će vrlo brzo ponuditi hodogram aktivnosti implementacije gasovoda u Federaciji BiH.
„Ono što je vrlo bitno jeste da smo sami sebi dali zadatak da se kompletna Južna interkonekcija završi i pusti u pogon do kraja 2027. godine, odnosno prije nego što nastupe sankcije i zabrana uvoza ruskog gasa u BiH. To je optimalni rok koji smo postavili i do tog datuma sve mora biti završeno“, naveo je Lakić.
Energetski sektor i rezultati u 2025. godini
Dodao je da se trenutno razrađuje pravni okvir za implementaciju ovog modela infrastrukture te da će vjerovatno biti potrebne izmjene zakona.
„Vrlo brzo ćemo izaći u javnost i reći šta je to što se mora mijenjati. Mogu reći da se radi vrlo intenzivno i da postoje tri tima – od najvišeg političkog nivoa do operativnog tima u Ministarstvu“, rekao je Lakić.
Sumirajući rezultate na kraju godine, Lakić je istakao da je resor energije, rudarstva i industrije nastavio zamah iz prethodnih godina, uz fokus na razvoj i modernizaciju sektora. Kako je rekao, urađeno je dosta, ali preostaje još mnogo posla.
Kada je riječ o energiji, podsjetio je da u tom sektoru djeluje pet ključnih preduzeća – dvije elektroprivrede, BH-Gas, Energoinvest i Operator-Terminali Federacije. Elektroprivrede su poslovale negativno zbog loše hidrologije i stanja u rudnicima, dok je Energoinvest dolaskom nove uprave sanirao gubitke i očekuje se da u 2026. godini ostvari finansijsku dobit.
Pravedna tranzicija i zatvaranje rudnika
Lakić je podsjetio da je Operator-Terminali Federacije, nakon 30 godina, pustio voz nafte u terminale u Blažuju te planira otvaranje novih terminala u Bihaću, Živinicama i Mostaru. BH-Gas je u 2025. godini započeo dvije značajne gasne interkonekcije – Zapadnu i Sjevernu, dok Južna interkonekcija dobija novi tok u aktuelnim okolnostima.
Govoreći o pravednoj tranziciji, ministar je naglasio da je riječ o postepenom procesu zatvaranja rudnika uglja i prelaska na obnovljive izvore energije.
„To je ono što je ovo ministarstvo hrabrim odlukama već započelo. O tome svjedoči i donošenje odluke o zatvaranju rudnika Zenica, čime je poslana jasna poruka o budućem pravcu razvoja. Taj proces je u toku“, istakao je Lakić.
Dodao je da su osigurana sredstva Svjetske banke u iznosu od 80 miliona eura za projekat pravedne tranzicije, koja bi trebala biti operativna u 2026. godini.
„Iz tih sredstava zbrinut ćemo radnike rudnika Zenica, ali ćemo istovremeno na dva druga rudnika, u Banovićima i Kreki u Tuzli, podići fotonaponske elektrane. Na taj način jedan rudnik zatvaramo kada je ugalj u pitanju, a na površinama druga dva gradimo projekte iz obnovljivih izvora energije“, pojasnio je ministar.
Razvoj namjenske industrije uprkos problemima
Lakić je rekao da se namjenska industrija razvija uprkos naslijeđenim problemima i izazovima. Podsjetio je da su firme Vitezit i Zrak otišle u stečaj, dok je TRZ Hadžići bio nadomak stečaja.
„Bilo je potrebno mnogo sinergije svih tih firmi, Ministarstva i Vlade FBiH kako bi se pomoglo i stabilizovalo stanje. Danas smo u situaciji da smo Zrak poprilično stabilizovali i da samostalno obezbjeđuje plate i doprinose. TRZ Hadžići se još uvijek muči, ali vjerujem da će uskoro doći u bolju poziciju“, rekao je Lakić.
Dodao je da je gubitak proizvodnje u Vitezitu veliki problem jer je riječ o proizvodu ključnom za kompletan sistem namjenske industrije.
„To su naslijeđeni problemi. Naravno, ne odbacujemo ih – rješavamo ih“, istakao je.
Pozitivni primjeri i budući potencijal
Kao pozitivne primjere naveo je kompanije BNT-TMiH iz Novog Travnika, Binas, Igman iz Konjica, Ginex i Pretis.
„One polako dolaze u situaciju da budu lideri ne samo u regionu nego i u Evropi, pa i šire. Ne mogu reći da su bez problema, ali se snalaze, rade zajedno i ono što im je ranije nedostajalo – kohezivni faktor – danas predstavlja Ministarstvo“, naglasio je Lakić.
Kao jedan od najznačajnijih iskoraka izdvojio je proizvodnju prvog bosanskohercegovačkog drona u BNT-u, te istakao da će pojedina preduzeća namjenske industrije u 2025. godini prvi put nakon decenije uplatiti sredstva u budžet Federacije BiH.
„Namjenska industrija, uprkos naslijeđenim problemima, pokazuje zamah i potencijal da postane pravi generator razvoja Federacije BiH, uz nove proizvode, širenje kapaciteta i modernizaciju opreme“, zaključio je Lakić u razgovoru za Fenu.
