Najlakši način kako se izvući iz “minusa” i doći do “nule”

Život bez minusa po tekućem računu za mnoge je naše sugrađane već odavno postao nezamisliv. S prosječnom neto plaćom i plaćanje režija i kreditnih obveza, jasno je da je posezanje za dodatnim novcem koje banke ekspresno odobravaju vlasnicima tekućih računa za mnoge postao neizbježan dio procesa preživljavanja.

Ipak, prije korištenja odoborenog prekoračenja po tekućem računu, upozoravaju stručnjaci, građani moraju biti svjesni nekih činjenica. Prije svega, moraju znati da se radi o kreditu, koji, iako se ne odobrava na klasičan način, nego ga banke najčešće odobravaju automatski, predstavlja tuđi novac, u konkrentom slučaju banke. Nadalje, kao i kod svakog drugog kredita, i za korištenje minusa plaćaju se kamate, a one su u ovom slučaju više od onih po kojima se odobravaju ostali krediti.

– Flekisibilnost tog finansijskog proizvoda opravdava nešto više kamatne stope nego kod drugih kredita. Minus po tekućem računu je dobar finansijski instrument pod pretpostavkom da je čovjek dovoljno samodiscipliniran – kaže Vjeko Peretić, finansijski savjetnik Progrupe.

Samodisciplina kod korištenja minusa po tekućem računu podrazumijeva nekoliko stvari. Prije svega, ističe Peretić, građani ne bi trebali ići u minus koji je veći od njihove mjesečne plate. To znači da on ne bi smio ići u minus veći od tog iznosa bez obzira na to što mu je banka, recimo, na raspolaganje stavila i trostruko veću svotu.

– Iznos minusa od jedne plaće je optimialan jer on omogućava građanima da, uz malo jaču, forsiranu štednju i odricanje za tri do šest mjeseci taj minus i otplate. Ako građanin ode u minus do iznosa od tri plaće, onda je podmirenje tog minusa puno teže i teško izvedivo bez uzimanja nenamjenskog kredita – napominje Peretić.

Upravo je refinanciranje minusa po tekućem računu uzimanjem gotovinskog nenamjenskog kredita jedna od mogućnosti zatvaranja prekoračenja po tekućem računu. Time se, u osnovi, jedan kredit prebija drugim, ali po nešto povoljnijim uvjetima, odnosno nižim kamatama, s obzirom na to da su one na nenamjenske kredite ispod 8 posto, ipak manje od prosječnioh 10,14 posto na minuse po tekućim računima, objašnjava Peretić. No, ovdje valja voditi računa o tome da uzimanje gotovinskog kredita podrazumijeva i proceduru, naknadu za odobrenje kredita, troškove javnog bilježnika, a često i osiguranja.

K tome, ističe Peretić, samodisciplina je važna i ako se minus refinancira gotovinskim nenamjenskim kreditom. Naime, najgore što se može dogoditi je da čovjek minus pokrije gotovinskim nenamjenskim kreditom, a onda, u nedostatku novca za potrošnju, ponovno posegne za njim, pa otplaćuje i mjesečne rate kredita koji je uzeo te i dalje grca u minusu.