Dok se ugostiteljstvo u Hrvatskoj i dalje suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage, plate konobara i kuhara nastavljaju rasti. Njihova mjesečna primanja tokom turističke sezone nerijetko premašuju prosječnu hrvatsku platu, pa čak i zaradu dijela gostiju koje poslužuju.
Prema podacima Burze rada, među najtraženijim zanimanjima u Hrvatskoj nalaze se upravo konobari i kuhari. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) istovremeno pokazuju da su pomoćni kuhari, kuhari, pomoćni konobari i konobari bili među najtraženijim zanimanjima za zapošljavanje stranih radnika u prvih šest mjeseci ove godine.
Kada je riječ o platama, podaci HZZ-a pokazuju da se prosječna bruto primanja za ova zanimanja kreću od približno 1.160 do 1.360 eura, pri čemu kuhari uglavnom imaju nešto više plate od konobara.
Brojne pogodnosti
Pregled oglasa za posao pokazuje da potražnja za radnicima u ugostiteljstvu ne jenjava. Poslodavci u oglasima gotovo uvijek navode da nude „konkurentnu platu“, ali konkretan iznos često nije objavljen, piše Index.
Mnogi poslodavci sezonskim radnicima nude plaćen smještaj, kao i povratnu kartu od mjesta prebivališta do mjesta rada. Radnici često dobijaju i radnu odjeću, naknadu za prijevoz, topli obrok i kafu.
Pojedini poslodavci nude i dodatne bonuse, stimulacije, dio bakšiša te uvećane dnevnice za rad nedjeljom i praznicima.
Visoke zarade
Poznati ugostitelj iz centra Zagreba za Index.hr je kazao da konobari u njegovom objektu imaju plate između 1.600 i 1.800 eura. Kada se tome doda bakšiš, njihova ukupna mjesečna primanja mogu premašiti 2.000 eura.
Kuhari kod istog poslodavca zarađuju između 1.800 i 2.200 eura, dok je dobro plaćen i posao pranja suđa.
„Peračica suđa, naprimjer, mjesečno zaradi 1.600 eura. Dakle, dobija 1.300 eura plate plus 300 eura za smještaj jer je s Filipina“, rekao je ovaj zagrebački ugostitelj.
Različiti rasponi
Njegov kolega, također ugostitelj iz Zagreba, navodi nešto niže, ali i dalje značajne iznose.
„Konobari imaju platu između 1.200 i 1.500 eura, a kuhari između 1.300 i 2.000 eura“, istakao je.
Slične plate, prema riječima ugostitelja, isplaćuju se i na hrvatskom primorju. Kuhari tokom sezone zarađuju između 1.400 i 2.000 eura, uz stimulaciju i dio bakšiša. Plate konobara kreću se od 1.100 do 1.500 eura, na šta se dodatno obračunavaju različiti dodaci.
Dodatne nagrade
Neki poslodavci na osnovnu platu isplaćuju i „nagradu za lojalnost“ u iznosu od 200 do 600 eura. Pojedini ugostitelji rad nedjeljom i praznicima plaćaju dodatnih 50 posto.
Poznati lanac restorana brze hrane u jednom oglasu ponudio je platu od 1.240 eura. Na taj iznos radnicima od aprila do augusta dodaje još 200 eura bruto, a osigurava im i smještaj, zavisno od lokacije, te plaća putne troškove od mjesta prebivališta do mjesta rada.
Na osnovu dostupnih podataka i navoda ugostitelja može se zaključiti da se plate konobara uglavnom kreću između 1.100 i 1.800 eura, dok kuhari zarađuju između 1.300 i 2.200 eura.
Iznad prosjeka
Državni zavod za statistiku početkom ovog mjeseca objavio je podatke o platama za april 2026. godine. Prosječna mjesečna neto plata u Hrvatskoj iznosila je 1.552 eura, dok je medijalna neto plata bila 1.319 eura.
To znači da se plate konobara uglavnom kreću oko hrvatskog prosjeka ili nešto ispod njega. Međutim, kada se uračunaju bakšiš, smještaj, obroci i drugi dodaci, njihova ukupna primanja mogu biti znatno viša.
Iskusniji kuhari, posebno oni zaposleni u boljim hotelima i restoranima, tokom sezone često zarađuju više od prosječne hrvatske plate.
Sezonske razlike
Predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore (HGK) Jelena Tabak za Index.hr je kazala da postoje razlike između cjelogodišnjih i sezonskih plata, ali da je teško govoriti o jedinstvenom rasponu za cijelu Hrvatsku.
„Plata zavisi od lokacije, vrste i kategorije objekta, iskustva radnika, nivoa odgovornosti, radnog vremena te od toga jesu li osigurani smještaj, prehrana i različiti bonusi. Neki dogovore isti iznos tokom cijele godine, a negdje postoji razlika između zimskih i ljetnih plata“, navela je Tabak.
Naglasila je da viša plata tokom četiri ili pet mjeseci ne znači nužno i visoka primanja na godišnjem nivou.
„U nekim slučajevima plata u sezoni i izvan nje može se razlikovati i do 500 ili 600 eura“, poručila je Tabak.
Intenzivan tempo
Tabak ističe da prilikom poređenja primanja nije dovoljno gledati samo iznos mjesečne plate. Sezonski rad u pravilu podrazumijeva znatno intenzivniji tempo, veliki broj radnih sati, rad vikendima i praznicima te ograničen broj slobodnih dana.
Jedan od ključnih problema ugostiteljstva u Hrvatskoj jeste to što se najveći dio prometa i posla koncentrira u veoma kratkom periodu. Istovremeno, sve je više radnika koji žele raditi samo nekoliko mjeseci tokom glavne turističke sezone.
„Dugoročno nije održivo da se u nekoliko mjeseci mora zaraditi dovoljno i za radnika i za poslovanje tokom cijele godine“, zaključila je Jelena Tabak.
