Organizirane grupe u poljoprivredi i kućnoj radinosti ostvaruju odlične rezultate

„Ne treba mi socijala nego rad (JA) Imam posao“ – slogan je kampanje javnog zagovaranja „Donošenje novih politika i mjera u oblasti socijalnog poduzetništva“.

„Unapređenje procesa razvoja socijalnog poduzetništva“ tema je javne debate koja je danas održana u Sarajevu.

Debata je jedna od aktivnosti kampanje javnog zagovaranja „Donošenje novih politika i mjera u oblasti socijalnog poduzetništva“ koju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH), Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) i Koalicija marginalizovanih grupa u BiH „KOMA“ provode u okviru projekta Program održivosti civilnog društva (CSSP) za sektor ljudska prava – marginalizovane grupe, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Zdravko Čerović, pomoćnik ministra Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta informisao je prisutne učesnike o tekućim i predstojećim aktivnostima koje ovo ministarstvo provodi u kontekstu rješavanja pitanja socijalnog poduzetništva.

Cilj debate bio je da se, kroz diskusiju i konkretne prijedloge i inicijative, podrži razvoj
socijalnog poduzetništva koje predstavlja inovativne aktivnosti pojedinaca ili grupa koje su usmjerene na efikasno rješavanje socijalnih problema građana, kako bi se problematika u ovoj oblasti pokrenula u smjeru iznalaženja adekvatnih rješenja i poboljšanja stanja u ovoj oblasti.

Pitanje svih pitanja i najvažnije koje se postavilo danas jeste “Zašto se siromaštvo u Bosni i Hercegovini ne smanjuje?”

U Federaciji BiH neophodno je pripremiti Strategiju razvoja socijalnog poduzetništva i
donijeti Zakon o socijalnom poduzetništvu. Jako je važno i dobro da se otvara javna rasprava i da se stvaraju pretpostavke za razvoj socijalnog preduzetništva, rekla je

Besima Borić i dodala kako postoje brojne grupe koje su se organizirale i imaju jako dobre rezultate, posebno u poljoprivredi i u kućnoj radinosti.

Postoji čitava lepeza privrednih aktivnosti koje bi se mogle odvijati i koje bi itekako mogle pomoći ugroženim socijalnim kategorijama da žive od svoga rada, zaključila je Borić.

Žarko Papić, direktor IBHI-a, istaknuo je da u Federaciji BiH i u RS fondovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom jako dobro funkcioniraju.

Usmjereni su na razvoj socijalnog poduzetništva za ugrožene grupe i to daje ozbiljne rezultate. Hiljade ljudi su zaposlene na taj način u raznim modalitetima.

Učesnici javne rasprave smatraju da je izlaz u reformi što je i suština novog pristupa EU našoj zemlji. U kontekstu socijalne situacije, socijalno poduzetništvo čini važan faktor reforme i sistema socijalne zaštite i jačanja aktivnih mjera tržišta rada usmjerene na zapošljavanje. Socijalno poduzetništvo čini spoj socijalne zaštite i zapošljavanja, tranziciju „socijale“ u zapošljavanje, dakle ima i socijalni i ekonomski značaj. Istovremeno, to je poluga socijalnog uključivanja onih koji su isključeni, od nezaposlenih do ranjivih grupa (osobe sa invaliditetom, Romi, žene itd.).