Biznis

Zlatni med

Osobe s invaliditetom pakuju med u Sanskom Mostu

27/02/2020

"Zlatni med" je svoje mjesto pronašao u brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima

Sumeja Ćoralić ima 24 godine i direktorica je kompanije “Zlatni med” iz Sanskog Mosta koja danas ima 52 zaposlenika, od kojih veliki dio radi na terenu kao komercijalisti u prodaji.

– Bavimo se otkupom i preradom meda, te distribucijom opreme za pčelarstvo. Imamo prodajno mjesto u Sarajevu, a dosta smo okrenuti i lokalnoj zajednici. Posebno smo ponosni na činjenicu da angažujemo veliki broj osoba sa invaliditetom. To su vrijedni radnici, ljudi spremni na učenje, istovremeno suočeni s izazovima da se nalaze u teškoj situaciji, suočeni su sa diskriminacijom, u društvu gdje nemaju prilike da pokažu svoje znanje. Svakog dana možete naučiti nešto od njih, i ja, kao mlada osoba u ovom poslu, nastojim saslušati radnika i saznati uvijek nešto novo o poslu koji radimo – rekla je Ćoralić.

“Zlatni med” je svoje mjesto pronašao u brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima.

– Otkupljujemo i pakujemo med, sada imamo osam do devet vrsta meda u stalnoj preradi. Posebno je priznat kestenov med, prepoznatljiv za ove naše krajeve, ali i medljikovac. Tu su i druge vrste meda, poput livadskog meda, a često osim tih uobičajnih proizvoda, radimo kreme i slično. Za sve to treba vremena, tržište nas cijeni i prepoznaje našu inovaciju. Tako smo razvili poklon pakete koji čine kombinaciju proizvoda, što nam često traže kompanije, institucije, organizacije kada se rade neki događaji, ili povodom nekih značajnijih datuma i godišnjica – navela je Ćoralić.

Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, kompanija “Zlatni med” je osigurala HACCP i Halal certifikate, a nabavili su i nove mašine za pakovanje.

Ćoralić je kazala da je podrška FARMA II projekta cijelom sektoru pčelarstva, te firmama koje se bave preradom i proizvodnjom meda i drugih pčelinjih proizvoda značajna, jer se proizvođači suočavaju s brojnim izazovima.

– Trebat će vremena da učinimo domaći med prepoznatljivim, da se domaći kupac opredijeli za kvalitetu, u odnosu na brojne jeftinije varijante koje dolaze iz uvoza. Isto tako, izazov će biti jačanje izvoza. Imamo dozvole prema trećim zemljama, dok je izvoz za EU nešto teže pitanje. No, po količini proizvodnje, prodaje, ulaganja, te naravno, zapošljavanju, pitanje je vremena kada ćemo postati prepoznati, kao firma, ali i kroz ideju jednog šireg brenda i imidža koji med iz Bosne i Hercegovine zaslužuje da nosi. Na tom putu nam treba sva moguća podrška, kako bismo pokazali da se vrijedan rad i istrajavanje na kvaliteti isplati – istakla je Ćoralić, saopćeno je iz Sweden/USAID FARMA II projekta.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.