Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova za pčelarstvo. Nagle promjene temperature i dugotrajni toplotni valovi otežavaju razvoj pčelinjih zajednica i proizvodnju meda. Ipak, za razliku od prethodne dvije godine koje su bile izuzetno loše, ovogodišnja sezona jedna je od najboljih u posljednjoj deceniji”, kaže član Udruženja pčelara “Matica“ Brčko Nikola Kerezović.
Ova godina je, kako je naveo, solidna, čak i jedna od najboljih u posljednjih deset godina.
“Bagrem je djelimično stradao zbog kiše, ali oni koji su imali zdrave i dobro pripremljene pčelinje zajednice ostvarili su i dobre prinose meda”, istakao je Kerezović.
Pčele izuzetno osjetljive na vremenske prilike
On naglašava da su pčele izuzetno osjetljive na vremenske prilike. Ekstremne temperature i nagle vremenske promjene otežavaju njihov razvoj i normalno funkcionisanje. Poseban problem tokom ljeta predstavlja nedostatak polena, koji je osnovna hrana za razvoj mladih pčela i pripremu zajednica za prezimljavanje.
“Polen i perga su nezamjenjiva hrana za pčele. Može se pomoći prihranom, ali ništa ne može zamijeniti prirodnu hranu koju pčele same prikupe i prerade”, rekao je Kerezović.
Dodao je da su trenutne aktivnosti pčelara usmjerene na pripremu pčelinjih zajednica za zimu. Svaka košnica trebalo bi da ima između 10 i 15 kilograma meda kako bi pčele uspješno prezimile, a ukoliko ga nema dovoljno, pčelari su primorani da ih prihranjuju šećernim sirupom.
20 KM kilogram meda
Govoreći o stanju u pčelarstvu, Kerezović smatra da bi podsticaji za ovu granu poljoprivrede trebali biti veći. Iako su troškovi proizvodnje značajno porasli, cijena meda od 20 KM po kilogramu ove godine neće biti povećavana.
“Većina naših kupaca su penzioneri i svjesni smo njihovih mogućnosti. Iako je gotovo sve poskupjelo, odlučili smo da cijenu meda ne povećavamo”, kazao je Kerezović.
Bez pčela nema života
Na kraju je podsjetio na nezamjenjivu ulogu pčela u očuvanju prirode i proizvodnji hrane.
“Bez pčela nema života. Svaki treći zalogaj hrane koji pojedemo rezultat je njihovog oprašivanja i zato ih moramo čuvati”, poručio je Kerezović.
