Biznis

Saobraćajna povezanost ograničava saradnju Crne Gore i BiH

07/09/2015

Sporazum o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine spada u najznačajnije sporazume koje su potpisale ove dvije države, smatra Đorđe Latinović, ambasador BiH u Crnoj Gori. On je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) istakao da se ekonomska razmjena dvije države povećava iz godine u godinu, ali da je loša saobraćajna povezanost ograničila ekonomsku saradnju dvije države.

Đorđe Latinović obavlja funkciju ambasadora BiH u Crnoj Gori od oktobra 2014. godine i naglasio je kako je zadovoljan saradnjom i odnosima koje imaju Crna Gora i BiH.

„Lijepo se osjećam u Crnoj Gori, srdačno sam prihvaćen od strane javnosti. Pretpostavljam da je to rezultat rada, ne samo mojih prethodnika, već i jako dobrih odnosa između BiH i CG, koji traju godinama. Tome doprinose državna rukovodstva obje zemlje, kao i posjete na najvišem nivou. Opšta atmosfera u regionu, kojoj svoj doprinos daju Crna Gora i BiH, rezultirala je da je biti danas ambasador BiH u Crnoj Gori uistinu velika privilegija i čast“, kaže Latinović.

– Teritorijalna pitanja su najteža –

Pitanje koje je posljednjih mjeseci opterećivalo odnose dvije zemlje bilo je pitanje Sutorine. Ipak, nesporazum je prevaziđen, a tačka na pitanje vlasništva Sutorine stavljena je 27. avgusta u Beču, potpisivanjem Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i BiH.

djordje-latinovic1

„BiH i Crna Gora imaju oko 40 različitih bilateralnih sprazuma, protokola i memoranduma, kojima su regulisali svoje međusobne odnose i bilateralnu saradnju. Sporazum o državnoj granici između BiH i Crne Gore, koji je potpisan nedavno u Beču, svakako spada u najznačajnije i najvažnije sporazume koje su ove dvije zemlje uopšte potpisale. Teritorijalna pitanja i uopšte pitanja granica spadaju među najteža politička, pravna i međudržavna pitanja. Kada dvije zemlje riješe tako složena pravna i politička pitanja, koja su i emotivno osjetljiva za obje strane, onda se stiču uslovi da se i druga pitanja rješavaju na jedan lakši i pozitivniji način. Ovo potpisivanje sporazuma je poslalo jednu pozitivnu poruku, prije svega, da je moguće u političkom dijalogu dvije zemlje postići dogovore o jednom tako važnom pitanju, kao što je pitanje državne granice“, ističe Latinović.

Osim političkih, Crna Gora i BiH imaju i dobre ekonomske odnose. Latinović kaže da je BiH treći po redu trgovinski partner Crne Gore.

„Kada govorimo o ekonomskoj saradnji BiH i Crne Gore, ono što treba u startu saopštiti jeste da je riječ o dvije zemlje koje su relativno male po obimu ekonomske moći. Ono što je jako dobro jeste da se ekonomska razmjena između zemalja povećava iz godine u godinu, i po obimu i po kvalitetu razmijenjenih roba u oba smjera, što je garancija da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Nekoliko posljednjih godina, robna razmjena između BiH i Crne Gore kreće se oko 150 miliona eura. U prošloj godini, ukupna robna razmjena je iznosila 183 miliona eura, tako da se sada bilježi pozitivan trend. BiH u tom odnosu bolje stoji, s obzirom da konstantno bilježi trgovinski suficit u ekonomskoj razmjeni. Za prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima Zavoda za statistiku (MONSTAT), BiH i Crna Gora su razmijenile robu u ukupnoj vrijednosti od 68 miliona eura. BiH, u odnosu na Crnu Goru, postaje njen treći po redu trgovinski partner, kako u pogledu izvoza, tako i u pogledu uvoza roba“, kaže Latinović.

Na pitanje da li ima zainteresovanih bh. kompanija koje bi svoj kapital ulagale u Crnoj Gori, ambasador Latinović poručuje da takav interes postoji. Navodi i primjer sarajevskog Energoinvesta.

– Interes kompanija za ulaganja postoji –

„Interes bh. kompanija za ulaganje u CG postoji. Ono što je problem za obje države jeste opšta nekonkurentnost naših kompanija i u BiH i u CG. Ali imamo i jako lijepih primjera, gdje su kompanije na međunarodnim tenderima uspjele sebi obezbijediti radni angažman i posao na prostoru Crne Gore. Primjer je Energoinvest, koji je dobio posao na jako velikom tenderu, posao izgradnje dalekovoda Pljevlja – Lastva, u iznosu oko 30 miliona eura, dužine 116 kilometara“, kaže Latinović.

Saobraćajnom povezanošću dvije zemlje nisu zadovoljni u Crnoj Gori, kao ni u BiH. Saobraćajni pravac Foča – Šćepan Polje veoma je rizičan za sve učesnike koji saobraćaju ovom trakom. S druge strane, nema pomaka ni kada je u pitanju željeznička povezanost CG i BiH.

„U svim razgovorima koje sam ovdje imao sa privrednicima, ljudima iz Privredne komore, sa poslovnim ljudima i građanima, svi su isticali lošu saobraćajnu infrastrukturu i povezanost, kao jedan od glavnih razloga ograničene ekonomske saradnje između dvije zemlje. U tom smislu je i pitanje saobraćajnog povezivanja između Sarajeva i Podgorice preko Šćepan Polja i Foče. Taj put se sanira vlastitim sredstvima bh. entiteta Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, u ograničenom obimu, u smislu da bude upotrebljiv za normalnu komunikaciju i vožnju. Sledeća faza bi bila modernizacija tog puta koja zahtijeva više sredstava od strane evropskih finansijskih institucija. Koliko je meni poznato, u ovom trenutku je u toku izrada potrebne dokumentacije za ovaj put. Sve se to radi zajedno sa predstavnicima Evropske komisije. Dobio sam podatak da BiH može računati na 60 miliona sredstava koje bi dobila za završetak svoje dionice, što je dovoljno da se taj put dovede u stanje potrebne mobilnosti“, kaže Latinović.

Osvrnuo se i na željezničku povezanost dvije zemlje.

„Ne mogu reći ništa novo što javnosti Crne Gore i BiH nije poznato kada je u pitanju pominjana pruga Čapljina – Nikšić. Obje zemlje i dalje stoje pri stavu da je to projekat od izuzetne važnosti, kako između dvije zemlje, tako i u regionalnom smislu“, ističe ambasador Latinović.

– Linija Sarajevo – Podgorica pitanje za aviokompanije –

Na pitanje o tome da li postoji mogućnost uspostavljanja aviolinije između Sarajeva i Podgorice, Latinović poručuje da je to pitanje za aviokompanije.

„Što se tiče dugo spominjane mogućnosti oko otvaranja aviolinije između Podgorice i Sarajeva, u ovom trenutku pored velike emotivne želje običnih ljudi, ali i predstavnika vlasti i institucija iz jedne i druge zemlje, to ostaje pitanje, prije svega, za aviokompanije u jednoj ili drugoj zemlji ili za zainteresovane kompanije iz regiona, koje bi mogle da otvore jednu takvu liniju na bazi komercijalnih uslova. S druge strane, aviolinija Banjaluka-Tivat, koju smo imali prethodnih godina, koja je predstavljala jedan od oblika avionskog povezivanja ova dva grada u turističkoj sezoni, nije funkcionisala ove godine, jer je BH Airlines suspendovao ovu liniju zbog vlastitih ekonomskih poteškoća“, kazao je Latinović.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.