loši prinosi
Slabi prinosi meda, najavljuju se poskupljenja: Tegla 30 KM
Cijena tegle meda postala je tako sve nedostižnija za većinu prosječnih potrošača. Najavljuje se da bi mogla dostići i 30 konvertibilnih maraka
Nestabilne vremenske prilike loše utječu i na oblast pčelarstva. Prinosa gotovo i nema, pa su pčelari primorani da, usred ljeta, prihranjuju pčele, a za posljedicu to bi moglo imati dodatno poskupljenje meda.
Sve zalihe hrane koje su imale od prošle godine su u proljeće pojele. U prirodi nije bilo hrane, pa su pčelari bili primorani da im daju pogače i sirupe da bi ih održali u životu, a sada kada se vrijeme stabiliziralo, meda nema. Ni za pčele ni za pčelare, navodi se u reportaži BHRT-a.
“Dug kišni period ostavio je posljedice na košnice koje su danas gotovo prazne. Meda nema ni za pčele, a kamoli pčelare”, govori Mirsad Kurić iz Bihaća koji ima skoro tri stotine košnica.
Sve ukazuje na to da je ova godina za pčelare – izgubljena.
Ništa bolja situacija nije ni u pčelinjaku Zekije Kozlice koja se ovim poslom bavi posljednjih 15 godina.
“Ako mi vjerujete da mi se ne mili još pregledati. Kad vidim lagane košnice… Mogu samo pogledati imaju li hranu, da ne umru od gladi. Za vrcati med, prodavati i slično – ma nema šanse ove godine. Ko kaže da je vrcao, ne vjerujem da je pravi med”, kaže Kozlica.
Cijena tegle meda postala je tako sve nedostižnija za većinu prosječnih potrošača. Najavljuje se da bi mogla dostići i 30 konvertibilnih maraka.
“S obzirom da nije bilo troškova za taj prošlogodišnji med, bilo bi korektno da se cijena ne dira, jer ljudi traže više med kao lijek a ne hranu. Tako da svi budemo solidarni i ovu godinu probamo zajedno izvući”, kaže pčelar Mirsad Kurić.
Kako bi prebrodili probleme neophodna će, dodaju, biti i pomoć nadležnih. U suprotnom mnogi će biti primorani da odustanu od pčelarenja, posla kojim se u Federaciji aktivno bavi oko 4.500 do 5.000 osoba.
