Kada je Evropa zatvorila svoje granice kako bi spriječila daljnje širenje koronavirusa, francuski su se najveći poljoprivrednici digli na noge. Radnici o kojima farmeri širom Evrope ovise dolaze iz drugih zemalja i sada ostaju bez njih. Tako u Velikoj Britaniji nema ko pobrati maline i izvući krompir iz zemlje, dok u Njemačkoj, kako piše New York Times, bijele šparoge trunu u zemlji.
Evropske su vlade opskrbu hranom proglasile pitanjem nacionalne sigurnosti, no zatvaranje granica onemogućilo je dolazak sezonskih radnika iz istočne Evrope i sjeverne Afrike koji rade na poljima od Španije pa sve do Švedske.
– Moramo proizvoditi da bi mogli nahraniti svoje građane – upozorio je francuski ministar poljoprivrede Didier Guillame.
Činjenica jest da Evropa neće ostati bez hrane. Kamioni puni tjestenine, riže, pasiranih rajčica i ostalih resursa prelazi ne samo državne granice, nego i s kontinenta na kontinent. No, bez jeftine radne snage iz istočnoevropskih država one bogatije zemlje riskiraju gubitak svoje žetve. Voće i povrće brzo truli i uglavnom mora biti pobrano ručno. Jagode i šparoge već trunu u Španiji, Italiji i južnoj Francuskoj.
Njemačka ovisi o 300.000 sezonskih radnika koji tokom proljeća i ljeta rade u polju, a sezona počinje krajem aprila. Budući da njihov dolazak nije moguć, hiljade Nijemaca prijavilo se za taj posao za koji satnica iznosi 9,35 eura, jednako kao minimalna satnica u Njemačkoj. Preciznije, prijavilo se 16.000 građana te zapadnoevropske države, što je daleko manje od potrebnog.
– Gradovima će uskoro početi nedostajati svježeg voća i povrća – smatra Sebastien Heraud, francuski poljoprivrednik.
U Francuskoj se 40.000 ljudi prijavilo za rad na farmama, a francuski trgovački lanci kupuju hranu isključivo s francuskih farmi. No budući da im treba čak 200.000 radnika, 40.000 ljudi od kojih većina nikad nije radila takav posao, teško da će uspjeti dovoljno brzo pobrati svu žetvu i pomusti sve krave i to bez da urade ikakvu štetu, smatraju u NY Timesu.
Španska regija Huelva, inače najveći proizvođač borovnica u Evropi, ostala bez čak 9000 sezonskih radnika iz Maroka.
– Loša žetva može se nadoknaditi, no kada imam 80 posto proizvoda spremnih da se pobere, a nikog da to učini, osjećam se potpuno bespomoćno – za Bloomberg je rekao Cristobal Picon, vlasnik polja jagoda i borovnica u Huelvi.
No, najgore je prošla Italija, budući da je evropski epicentar pandemije. Otprilike četvrtinu italijanske hrane pobere oko 370.000 sezonskih radnika koji uglavnom dolaze iz istočne Evrope. Oni sada neće doći, a svega 2000 ljudi javilo se da ih zamijeni.
– Prije šest sedmica niko nije razmišljao o tome odakle dolazi hrana koju jedemo, a sada samo o tome pričamo – naglasio je Jack Ward, čelnik industrijske grupacije British Growers.
