AI već narušava ekonomski dogovor koji je definisao internet još od pojave pretraživača. Nekoliko kompanija (uglavnom Google) donosi potražnju, a kreatori donose sadržaj (i zarađuju nešto od oglasa ili stiču prepoznatljivost). AI alati već sada generišu i sažimaju sadržaj, smanjujući potrebu korisnika da kliknu na stranice izvora, čime se narušava ova ravnoteža.
Nastavak ulaganja
Istovremeno, beskonačno more AI-generisanih deepfakeova i botova dovest će u pitanje šta je stvarno i dodatno oslabiti povjerenje ljudi u online svijet. A kako tehnološki giganti koji si mogu priuštiti najviše podataka i računske moći nastave ulagati u AI, postajat će još moćniji, dodatno zatvarajući ono malo što je ostalo od otvorenog interneta.
Napredak tehnologije je neizbježan. Promišljena regulacija od strane vlada mogla bi biti od pomoći, ali često usporava inovacije. Pokušaj univerzalnog rješenja može stvoriti isto toliko problema koliko ih i rješava, a budimo realni – korisnici se neće povući iz svog digitalnog načina života.
Veliki tehnološki pomaci često se događaju istovremeno-sjetimo se uspona društvenih mreža, cloud tehnologije i mobilnog računarstva u 2000-ima. Ni sada nije drugačije: AI treba računarstvo zasnovano na blockchainu. Zašto?
Prvo, blockchain osigurava vlasništvo. Omogućava pouzdane dogovore koji se tiču imovine, isplata i moći. Decentralizirana mreža računara-ne velika kompanija niti bilo koji drugi centralizirani posrednik – potvrđuje transakcije, osiguravajući da se pravila i zapisi ne mogu mijenjati bez konsenzusa. Pametni ugovori automatizuju i provode ova vlasnička prava, stvarajući sistem koji garantuje transparentnost, sigurnost i povjerenje, dajući korisnicima potpunu kontrolu i vlasništvo nad njihovim digitalnim životima.
Kriptografski potpis
Za kreatore, ovo znači mogućnost da sami odluče kako će drugi, uključujući AI sisteme, koristiti njihov rad.
Još jedno osnovno pravo vlasništva koje blockchain može osigurati je identitet. Ako ste zaista ono za što se predstavljate, možete to potvrditi kriptografskim potpisom. To bi nam omogućilo da nosimo svoje digitalne identitete širom interneta bez oslanjanja na treće strane. Identiteti na blockchainu također bi mogli pomoći u razlikovanju stvarnih korisnika od botova i prevaranata. Devedesetih godina niko na internetu nije znao da li ste pas. Sada, ljudi mogu sa sigurnošću znati jeste li pas—ili bot. Očekujem da će 2025. donijeti više rješenja za „dokaz ljudskosti“ na internetu, zahvaljujući napretku ovih tehnologija.
Također, 2025. godine blockchain će se koristiti za stvaranje zapisa digitalnog sadržaja otpornih na manipulaciju, služeći kao zaštita protiv deepfakeova. Kada se stvori video, fotografija ili audio snimak, blockchain može dodijeliti i pohraniti jedinstveni digitalni otisak. Svaka izmjena sadržaja promijenila bi taj potpis, olakšavajući otkrivanje manipulacije. Blockchain može pohraniti i metapodatke te verifikacijske potvrde od pouzdanih izvora, dodatno osiguravajući autentičnost sadržaja.
Izvorni ideali interneta
Na kraju, 2025. godine blockchain će pomoći u ostvarenju izvornih ideala interneta, podstičući kreativniji, otvoreniji i raznovrsniji web. Trenutno se korisnici oslanjaju na nekolicinu internet giganata—iste one koji intenzivno ulažu u AI (i zagovaraju regulacije kako bi eliminisali manje konkurente). Nekada otvoreni web sajtovi i aplikacije uveli su paywallove, ograničili ili zatvorili API-je, uklonili arhive, izmijenili prošli sadržaj bez dozvole i dodali nametljive reklame i banere.
Godine 2025. blockchain alternative ponudit će više izbora, inovacije otvorenog koda i opcije koje kontrolišu zajednice. One će nositi baklju otvorenog interneta. Kriptotehnologije će početi oduzimati moć velikim tehnološkim kompanijama i vraćati je u ruke korisnicima.
