Neočekivani zaokret u neuronauci sugeriše da naši mozgovi možda svijetle, no svjetlom koje je jedva mjerljivo, ali potencijalno vrlo otkrivajuće. U novoj studiji objavljenoj u časopisu Current Biology, naučnici predvođeni biologinjom Hayley Casey sa Sveučilišta Algoma u Kanadi uspjeli su zabilježiti ultraslabo fotonsko zračenje (UPE) ljudskog mozga, otkrivajući moguću povezanost s kognitivnom aktivnošću.
Slabo svjetlo iznutra
Iako ljudi ne svijetle vidljivo poput nekih bioluminiscentnih stvorenja, studije koje datiraju još iz 1923. godine pokazuju da emitiramo slabo svjetlo unutar vidljivog spektra, ali koje je jednostavno preslabo da bi ga ljudsko oko uočilo. To zračenje, poznato kao UPE, nastaje kada elektroni ispuštaju fotone kao nusprodukt metabolizma. Za razliku od toplotnog zračenja, UPE se javlja u vidljivim i bliskovidljivim valnim dužinama te nije povezano s toplinom, prenosi Science Alert.
Caseyin tim postavio je učesnike u potpuno mračnu prostoriju, opremio ih EEG kapama za praćenje moždane aktivnosti i okružio izrazito osjetljivim fotomultiplikatorskim cijevima. Te su cijevi zabilježile čak i najslabije svjetlosne signale koji su dolazili iz lobanje.
Kao prvu demonstraciju koncepta da ultraslabo fotonsko zračenje (UPE) iz ljudskog mozga može služiti kao pokazatelj funkcionalnih stanja, mjerili smo i karakterizirali broj fotona iznad glava učesnika dok su mirovali ili učestvovali u zadatku slušne percepcije, pojasnili su autori navedene studije.
Novi neinvazivni alat?
Rezultati su bili zapanjujući: razine UPE-a razlikovale su se između stanja mirovanja i obavljanja zadatka, odražavajući promjene zabilježene EEG-om. Ta korelacija upućuje na novi neinvazivni alat koji naučnici nazivaju fotoencefalografija.
Pokazali smo da se signali UPE porijeklom iz mozga mogu razlikovati od mjerenja pozadinskih fotona. Dodatno, naši rezultati sugerišu da broj UPE-a tokom određenog zadatka može doseći stabilnu vrijednost, ističu autori studije.
Budući uvidi u zdravlje mozga
Daljnja istraživanja mogla bi ispitati imaju li pojedinci jedinstvene UPE obrasce ili kako različite aktivnosti utječu na njihovo zračenje.
Trenutne rezultate posmatramo kao demonstraciju koncepta da se obrasci UPE signala porijeklom iz ljudskog mozga mogu razlikovati od svjetlosnih signala iz pozadine u zamračenim uvjetima uprkos vrlo niskom intenzitetu signala, napisali su autori istraživanja.
Naučnici predlažu upotrebu filtara i pojačala kako bi se ti signali dodatno poboljšali u medicinske dijagnostičke svrhe.
Buduće studije mogle bi biti uspješne u korištenju odabranih filtara i pojačala kako bi se izdvojile i pojačale značajke UPE signala iz zdravih i bolesnih mozgova, zaključili su autori studije.
