Kultura

“Jedan dan u mojoj Kasabi” izložba o životu i djelu Zije Dizdarevića

15/11/2016

U povodu sto godina od rođenja Zije Dizdarevića priređena je izložba “Jedan dan u mojoj Kasabi”, koja govori o životu i djelu tog bh. književnika.

Kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i autorica izložbe “Jedan dan u mojoj Kasabi” Tamara Sarajlić-Slavnić kazala je da joj je bila namjera na drugačiji način prikazati interesantan i kratak život tog pisca koji je “bio zakleti antifašista i borac za ljudska prava”.

– Čitav život je sanjao o ljepšoj i boljoj Bosni koju, na kraju, nije doživio, ali je za nju poginuo – kazala je novinarima.

Izložba sadrži dokumentarnu građu, pisma, rukopise, fotografije i knjige. Autorica precizira da ju je radila na osnovu građe iz zbirke koja se nalazi u Muzeju. Zbirka nije velika, ali je ipak morala napraviti određeni odabir materijala.

– Nadam se da smo uspjeli, na gotovo minimalistički i moderan način prezentirati životni put i djelo tog bh. književnika a da pri tome ne izostavimo ništa što je relevantno i bitno – istakla je.

Štampan je i katalog koji se sastoji od kritičkih tekstova, biografije, selektivne bibliografije i nekih pisama od kojih je posebno interesantno njegovo pismo Miroslavu Krleži iz 1939. godine.

– U pismu iz 1939. godine Zija Dizdrević stao je na stranu Miroslava Krleže i njegovog časopisa “Pečat”. Kasnije je Miroslav Krleža jednom sugovorniku rekao da su tri muslimanska predratna književnika tragično završila živote. Prvi, Zija Dizdarević kojeg su, kako je rekao Krleža, umlatio ustaški malj; Hasan Kikić kojeg su ubili četnici i Skender Kulenović kojeg je ubilo sopstveno srce – istaknula je.

Autorica dodaje da su tom izložbom željeli Ziju Dizdrevića otrgnuti od zaborava i da je posljednja izložba bila 1967. godine isto u Muzeju književnosti BiH.

– Uvjerena sam da Zija Dizdarević neće biti izbrisan iz bh. književnosti zato što njegove proze, koje je pisao posljednjih pet godina života, zrače istim umjetničkim intenzitetom kakvim su zračile i u doba kad su nastale. Kasaba (varoš kod Fojnice) zajedno sa ljudima postaje glavni lik njegovih priča i pripovijetki i prototip strašnog i zatvorenog učmalog života u kojem je teško živjeti – kazala je.

Izložba “Jedan dan u mojoj Kasabi” bit će sutra postavljena u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu, a 26. novembra premještena u Turski kulturni centar “Yunus Emre” u Fojnicu.

Književnik Zija Dizdarević (18. februar 1916. – proljeće 1942.) rođen je u Vitini kod Ljubuškog. Iz studentskih dana ga je vezalo prijateljstvo s književnikom Brankom Ćopićem. U prvoj godini Drugog svjetskog rata djelovao je kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. U proljeće 1942. uhapšen je u Sarajevu, dan prije odlaska u partizane, odveden u logor Jasenovac i odmah ubijen.

Komentari