Crvene liste kulturnog nasljeđa, pomoć u identifikaciji ugroženih predmeta

Regionalni savez Međunarodnog komiteta za muzeje (ICOM) jugoistočne Evrope (ICOM SEE /ICOM JE) povezuje 11 država u tom djelu Evrope s osnovnim ciljem uvezivanja stručnjaka i muzeja za zajednički rad na poboljšavanju pozicije i okolnosti rada muzeja u regiji, te komiteta i stručnjaka. Članice saveza su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Grčka Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Srbija i Slovenija.

Predsjednica ICOM jugoistočne Evrope, direktorica Posavskog muzeja Brežice Alenka Černelič Krošelj u razgovoru za Fenu podsjeća da je 2008. Izvršno vijeće ICOM-a dodijelilo ICOM-u SEE status regionalnog saveza, te da je inicijativu podržao dugoročni regionalni projekt na temu Revitalizacija kulturne i prirodne baštine u jugoistočnoj Evropi.

-Ovaj je projekt predstavljao platformu za osnivanje ICOM SEE alijanse i bio je od suštinske važnosti za njegov razvoj i za sve daljnje akcije (obuke, edukacije) i događaje (konferencije, sastanci, radionice) koji su se održavali u godinama koje su uslijedile. Provođeni su u suradnji s raznim međunarodnim, nacionalnim, regionalnim i lokalnim institucijama, muzejima, muzejskim i drugim stručnjacima. Vođen temeljnim vrijednostima i strateškim smjernicama ICOM-a, ICOM SEE od samog početka istražuje nove strategije revitalizacije baštine u regiji jugoistoka Evrope s ciljem poboljšanja uvjeta u muzejima. Koncept integrirane skrbi implementiran je i primijenjen kada je u pitanju i kulturna i prirodna baština. ICOM SEE podržava pristup brige o kulturnoj baštini u muzejima i njegovom prirodnom okruženju – ističe Černelič Krošelj.

Ukazuje na značaj muzejske raznolikosti te navodi da je društvena odgovornost dio muzejske sadašnjosti i budućnosti još više kada se zapitamo što slijedi, koje su naše odgovornosti u oporavku svijeta nakon pandemije i postizanju ciljeva održivog razvoja 2030.

Međunarodni muzejski savjet ICOM objavljuje Crvene liste ugroženog kulturnog nasljeđa od 2000. godine, koje su objavljene na različitim jezicima i besplatno su dostupne na web stranici ICOM-a (https://icom.museum/en/resources/red-lists/).

-Trenutno je u digitalnoj bazi podataka objavljeno 18 lista koje pokrivaju pet kontinenata i 60 zemalja. Kao posljednja, odnosno 18., dodana je Crvena lista ugroženog kulturnog nasljeđa jugoistočne Evrope, koja je zvanično objavljena 2021. godine i prva je lista koja pokriva evropske zemlje – podvukla je Černelič Krošelj.

Navodi da je spomenuta crvena lista trenutno najobimnija od svih objavljenih. Sadrži 119 predmeta iz 45 muzeja iz 10 zemalja – Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Rumunije, Republike Moldavije, Srbije i Slovenije i predstavlja vrijedan doprinos zaštiti baštine.

Černelič Krošelj objašnjava da Crvene liste ne predstavljaju ukradene predmete, već predmete kulturne baštine koji se popisuju u okviru zbirki priznatih institucija (muzeji, galerije i sl.) širom svijeta i služe za ilustraciju kategorija predmeta koji mogu biti predmet krađe i nelegalne trgovine. Crvena lista ugroženog kulturnog nasljeđa jugoistočne Evrope, dodaje ona, predstavlja predmete koji mogu biti izloženi riziku od nelegalnog prometa, krivotvorenja i sličnih zloupotreba.

Kako je potcrtala, Crvene liste pomažu pojedincima, organizacijama, policiji i carinicima da identifikuju ugrožene predmete i spriječe njihovu ilegalnu preprodaju ili izvoz. Liste se ne dopunjuju novim predmetima.

Na Crvenoj listi ugroženog kulturnog nasljeđa jugoistočne Evrope iz Bosne i Hercegovine nalaze se Keramička ženska figurica, Sarajevo, 5. tisućljeće prije Krista, Zemaljski muzej BiH, Keramička figurica glave, Sarajevo, 5. tisućljeće prije Krista, Zemaljski muzej BiH, Sveti Dimitrije na konju, Umjetnička galerija BiH, Iluminirani židovski kodeks Hagada, Sarajevo, Zemaljski muzej BiH.

Černelič Krošelj, govoreći o saradnji institucija unutar ICOM-a, ističe da je riječ o svjetskoj mreži koja nudi pomoć znanje i vještine, povezuje stručnjake i radi na poboljšavanju pozicije muzeja.

-Pored definicije muzeja i raznih deklaracija, najvažniji je Kodeks etike koji pravi smjernice za rad muzeja i muzealaca. Znamo svi da je dobro ako je naš pogled širi i znanje veće, ne samo iz naše bližnje okoline. Znanje i širina daju moć – podvukla je u razgovoru za Fenu predsjednica ICOM-a jugoistočne Evrope Alenka Černelič Krošelj.

Međunarodno vijeće muzeja (ICOM) osnovano je 1946. kako bi predstavljalo muzeje i muzejskih stručnjake širom svijeta. ICOM se zalaže za promicanje i zaštitu prirodnog i kulturnog naslijeđa, S jedinstvenom mrežom od gotovo 50.000 članova u 115 zemalja i teritorija, ICOM je aktivan u širokom rasponu muzeja i baštine srodne discipline.