Krajem februara u izdanju opatijske izdavačke kuće ShuraPublikacije, iz štampe izlazi roman bh. režisera i pisca Šemsudina Gegića, simboličkog naslova „Hamal“.
Kroz lik glavnog junaka, hamala Dude autor povezuje ratno i poratno Sarajevo, njegove tipske likove, a posebno mjesto zauzimaju dvije lokacije: Sivi dom (zgrada Radio-televizije) i starinska bosanska kuća na Vratniku.
Kao kontrapunkt gradskoj strukturi i arhitekturi, mentalitetu i načinu života u romanu figurira naselje Dudovo u kojem se igrom sudbine našao Hamal, putujući jednog dana kao dijete onim starim vozom – ćirom, na relaciji Sarajevo – Dudovo.
Sarajevo kao tijelo-žrtva i junak romana
Grad Sarajevo je pozadinska, a povremeno i centralna ličnost romana. Sarajevo figurira kao tijelo-žrtva, tijelo na koje su ispaljene hiljade i hiljade projektila, ranjeno i iskomadano, a opet okupano nebeskim svjetlom one jednostavne dobrote od koje se u svakom njegovom stanovniku, a svakako u srcima junaka romana „Hamal“, zalomilo zrnce toga sjaja.
PROČITAJTE JOŠ Digitalna knjiga “Putovanje kroz umjetnost BiH” kao vodič kroz inkluzivnu umjetnost
Najdublja suština Sarajeva, kao i kraja u kojem se radnja zbiva (Dudovo), je – dobrota.
U romanu nema negativnih likova, a ako se i pojave, efemerni su, naneseni pričom ili događajem unutar radnje.
Neiscrpna književna tema
„Roman još jednom potvrđuje poziciju Sarajeva kao neiscrpne teme u književnosti i u umjetničkoj imaginaciji i interpretaciji. Zbog toga jer je takvo kakvo jest, zahvaljujući čemu slovi kao Grad-heroj, evropski Jerusalim i slično. I premda će neki negirati njegovo herojstvo, čojstvo, humanizam, tolerantnost, ali najviše zbog izuzetno turbulentne historije koju je preturilo preko glave, historije koja ga je oblikovala i strukturirala u svakom segmentu, Sarajevo je u romanu stalno prisutno – nekada kao pozornica događanja, nekada kao njihov akter“, kazala je u ime izdavača „ShuraPublikacije“ Šuhreta (Shura) Dumanić Feni.
Ona je također istakla da je želja i autora i izdavača da roman bude predstavljen u Sarajevu, možda u okviru proslave Dana Grada Sarajeva ili u drugoj sličnoj prilici.
Lični dug prema gradu
Gegić je istaknuo da je Sarajevo rodni grad njegovog multimedijalnog stvaralaštva, koji ga je za četiri decenije zajedničkog života inspirisao i obavezao da mu posveti skoro četrdeset autorskih teatarskih, radio-televizijskih i filmskih djela.
„Ono što sam i njemu i sebi ostao dužan je djelo književne forme i, zahvaljujući gospođi Shuri Dumanić i njenoj respektabilnoj izdavačkoj Kući ShuraPublikacije iz Hrvatske, evo tog duga – romana u kojemu Sarajevo i ja zajedno “hamalimo” ljubav, tugu i bol, radost, sjećanje“, kazao je Šemsudin Gegić.
