Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

U prodaji faksimil Hagade i popratne studije u izdanju Zemaljskog muzeja

hagada muzej

Sarajevska hagada, kao jedan od najvažnijih predmeta iz riznice materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, od danas ima i najkvalitetnije faksimilsko izdanje, odnosno repliku praćenu obimnom i vrlo detaljnom naučnom studijom.

Novo izdanje Sarajevske hagade, dostupno u Zemaljskom muzeju BiH i online shopu Muzeja, tokom dvije godine spremao je stručni tim Zemaljskog muzeja, zajedno s vanjskim saradnicima, i u saradnji s kancelarijom UNESCO-a u Sarajevu, a bogatu popratnu studiju o Hagadi potpisuje ugledni historičar umjetnosti s Univerziteta u Jerusalemu, prof. dr. Shalom Sabar.

„Nova publikacija Sarajevske hagade ima univerzalnu poruku o jednakosti i uvažavanju svake kulture i svakog individualca, poruku koja može inspirisati čovječanstvo danas.
Također, publikacija ima za cilj da podigne svijest o Sarajevskoj hagadi širom svijeta, tako da nas njena nevjerovatna priča, koja potvrđuje značaj kulturne i religijske harmonije za očuvanje mira, nastavlja inspirisati u zaštiti bogate kulturne raznolikosti čovječanstva.

UNESCO je ponosan da je doprinio očuvanju ovog rukopisa, koji danas služi kao testament, da ohrabri ljude, koji su, u najmračnijim vremenima činili sve što je u njihovoj moći da sačuvaju Sarajevsku hagadu za buduće generacije“, napisala je u predgovoru studije o Hagadi generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay.

Od 1894. godine kada je Zemaljski muzej otkupio knjigu od sarajevske sefardske porodice Koen, faksimil Hagade prvo je izdanje koje je u potpunosti urađeno u produkciji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Predanje čitanja tekstova iz hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto.

„Sarajevska hagada nije veličanstvena zbog svoga teksta, već zbog zadivljujućih minijatura i dekoracija na mnogim njenim stranicama. Bogati vizuelni svijet predstavljen na tim slikama širom nam otvara prozor za uvjerenja, ideje, umjetnička gledišta i za svakodnevni i vjerski život jevrejske manjine koja je obitavala u okruženju kršćanskog društva, kao i za njene intrigantne društvene i kulturne odnose s društvom domaćina. Kao takve, ove slike nude se kao primarno sredstvo za istraživanje jednog konkretnog jevrejskog društva, koje istraživači – bilo da su pripadnici tog naroda ili drugih – već decenijama proučavaju“, napisao je prof. dr. Shalom Sabar u studiji o Hagadi.

Važno je naglasiti da će popratna studija o Sarajevskoj hagadi odmah biti dostupna na bosanskom i engleskom, a uskoro i na francuskom jeziku, a u narednoj godini najvjerovatnije će biti objavljena izdanja i na njemačkom, španskom i hebrejskom jeziku.
Najkvalitetniji faksimil Sarajevske hagade uz popratnu studiju u posebno dizajniranom pakiranju dostupan je za prodaju u Zemaljskom muzeju i na web shopu Zemaljskog muzeja BiH.