Ipak, GI dijeta nije naročito restriktivna, a posebno se preporučuje onima koji ne mogu da ne pojedu “nešto slatko”.
GI se odnosi na glikemijski indeks namirnica, koji je uveden da bi se razvrstali dobri i loši šećeri. Glikemijski indeks je mjera koliko brzo i u kojoj mjeri određena hrana utiče na porast nivoa šećera u krvi – kreće od 0 do 100, pri čemu hrana sa visokim GI (preko 70 na skali) brzo dovodi do rasta nivoa šećera u krvi.
U ovom planu ishrane nema velike grupe namirnica koje su zabranjene i ne morate da računate koliko ste unijeli kalorija, bitno je da vam se ishrana sastoji od pravih vrsta voća, povrća i integralnih žitarica – u tome se držite liste namirnica sa niskim, odnosno izbjegavate one s visokim GI.
Ukratko, jede se gotovo svo voće i povrće, osim lubenice i ananasa, kao i mliječni proizvodi, jaja, riba i školjke, te junetina. Izbjegava se bijeli hleb, bijela riža, krompir, bijelo brašno i bijeli šećer, ali su zato dozvoljeni hljeb i makarone od cijelog zrna, smeđa riža, ovsene pahuljice…
Čak je dozvoljeno uzimati umjerene količine alkohola, kao na primjer čašu vina s vremena na vrijeme, a mada je šećer zabranjen, možete se zasladiti sladoledom bez šećera.
Na internetu ćete lako naći tablice namirnica sa njihovim GI kojih se treba držati, a sajt Dijeta recepti daje 10 osnovnih principa nisko glikemijske ishrane:
1. Jedite puno povrća i voća kao što su jabuke, kruške, breskve i bobice. Čak i tropsko voće kao što su banane, mango i papaje imaju niži glikemijski indeks nego tipični deserti.
2. Jedite žitarice u najmanje obrađenom stanju kao što je hljeb od cijelog zrna, smeđa riža, ječam, proso i pšenične mekinje itd.
3. Ograničite bijeli krompir i proizvode od rafinisanih žitarica, kao što su bijeli hljeb i bijela tjestenina.
4. Ograničite slatkiše – uključujući visokokaloričnu hranu sa niskim glikemijskim indeksom, kao što je sladoled. Smanjite voćni sok na pola čaše dnevno. Potpuno uklonite pića sa šećerom.
