SHOWbuzz

nakon 30 goodina

Prva serija o NDH na Hrvatskoj televiziji poslije decenija revizije historije

30/09/2021

Do sada su prikazane dvije epizode

Trideset je godina trebalo da Hrvatska radio-televizija (HRT) iziđe sa ambicioznim projektom dokumentarne serije o nastanku i karakteru ustaške NDH (Nezavisna država Hrvatska), piše Radio Slobodna Evropa.

Temu koju se na HRT obrađivalo i spominjalo parcijalno, iz druge ruke i često politički obojano obradio je povjesničar Hrvoje Klasić zbog opsežnosti snimljenog materijala u 12 epizoda, iako je prvotno bilo zamišljeno šest.

Do sada su prikazane dvije epizode.

Serija je napravljena dinamično i gledljivo, ocjenjuje splitski povjesničar Dragan Markovina koji je i sam sudjelovao u njenom stvaranju.

“Ljudima koji znaju prošlost nije donijela ništa bitno novo, ali je, s obzirom da su ljudi ovdje sve manje educirani i sve više skloni povijest promatrati onako kako im odgovara, dobro da serija ima taj pedagoški pristup, kao da je netko u školi pa da mu se sve nacrta od početka do kraja”, kaže Markovina za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Serija je napravljena kolažiranjem izjava eksperata iz šest država – Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije i Velike Britanije, uz mnogo originalnih filmskih i fotografskih zapisa iz onog vremena. Dio autentičnog filmskog materijala, otkupljenog iz Jugoslavenske kinoteke u Beogradu, hrvatska publika mogla je vidjeti po prvi puta.

Nezavisna država Hrvatska (NDH) je kvislinška tvorevina koju su njemački i talijanski okupatori formirali na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije u tzv “aprilskom ratu” 1941. godine. Na vlast u njoj postavili su pripadnike Ustaškog pokreta s Antom Pavelićem kao liderom – “poglavnikom”.

U četiri godine njenog postojanja u oružanim sukobima, pokoljima i u koncentracijskim logorima stradalo je više stotina tisuća ljudi – najviše Srba, Roma, Židova, Hrvata antifašista i drugih. Slom je doživjela 1945. zahvaljujući trijumfu antifašističkog partizanskog pokreta i pobjedi antifašističke koalicije u Europi.

Pojašnjavanje ideologije

Prve dvije epizode serijala na HRT bile su posvećene stvaranju Jugoslavije, nastanku fašizma u Italiji i Njemačkoj, nastanku ustaškog pokreta, atentatima na narodnog poslanika Stjepana Radića u Beogradu i na kralja Aleksandra u Marseillesu kao svojevrsnim razdjelnicama tog vremena.

“Sama ustaška ideologija još nije problematizirana”, konstatira Markovina.

“Bez obzira što serija ide kronološki, u startu je trebalo biti rečeno – što je to? Mi stalno ljudima tumačimo genezu nečega, a nikako da im kažemo što je to što im tumačimo, što je to konkretno! Do sada smo saznali da je to organizacija koja hoće revolucionarnim metodama srušiti Jugoslaviju i stvoriti nezavisnu Hrvatsku. To je točno, ali po meni to nije suština te ideologije. Autori to znaju, nego je samo pitanje gdje će to smjestiti i hoće li to obraditi na taj način, to je bila moja zamjerka”, kaže Markovina.

Četvorica su srbijanskih znanstvenika sudjelovala u dvije do sada prikazane epizode Klasićevog serijala – Milan Ristović, Milan Koljanin, povjesničar mlađe generacije Veljko Stanić, ali i Bojan Dimitrijević, poznat po zagovaranju rehabilitacije Milana Nedića i Draže Mihailovića, i po tome što je u mandatu ministra Zlatka Hasanbegovića hrvatsko Ministarstvo kulture 2016. godine sufinanciralo tiskanje triju naslova u kojima je on autor ili koautor.

Ko nije želio sudjelovati?

Klasić je pred početak emitiranja serije pojasnio kako u njoj nema suprotstavljenih mišljenja, zato što “desničarski” povjesničari nisu željeli sudjelovati. Jedan od onih koji nije želio sudjelovati u snimanju je povjesničar srednje generacije iz zagrebačkog Hrvatskog instituta za povijest Mario Jareb, koji Klasiću odriče kompetenciju za bavljenje ovom temom, a u izjavi za RSE to ovako objašnjava:

“Jer, što je bilo u Italiji 1918. godine ili u Njemačkoj, to je zapravo za tu priču tada potpuno irelevantno. Da je recimo stavio temu uspostave NDH i prihvaćanja tih ideoloških utjecaja i obrazaca, to bi bilo spretnije. Ovako je to kao da je netko nalijepio neke nepovezane dijelove. To je inače problem serije – to je niz izjava eksperata, a autor i urednik ne kaže gotovo ništa, što je isto jako neobično”, kaže Jareb.

Optužbe za “bunkeriranje” serije

Klasić se žalio da je proteklo čak šest godina otkako je potpisan ugovor za seriju, pa do početka njenog prikazivanja, i da je ona bila “bunkerirana” na javnoj televiziji.

“Svakom režiseru je valjda najveća čast kada mu film i serija završe u bunkeru i to je ujedno najbolja reklama. Neću sada ulaziti što se točno dogodilo, samo znam da je ova serija morala biti puno prije završena. Ali nije. I to ne zbog nas kao ekipe i da je morala puno prije biti prikazana. I opet, ne zbog nas, nego zbog HRT-a”, kazao je Klasić medijima.

Na HRT-u odbijaju kritike.

“Konkretno, za 12 epizoda morao se naći adekvatan termin jer to je tri mjeseca prikazivanja, a programski budžet ima svoje zakonitosti i pravila”, kazao je medijima v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Renato Kunić.

“Nema zabrana i bunkeriranja nego samo programska procjena kada neki sadržaj kreće u emitiranje. Dodajmo i da je serijal završen u lipnju 2020.”, zaključuje Kunić.

Markovina podsjeća da je javna televizija potpisala ugovor za snimanje serije još 2015. godine, potkraj mandata glavnog ravnatelja Gorana Radmana, kojeg je postavila tada vladajuća većina lijevog centra.

”Tim je potpisom javna televizija pokazala da može proizvesti nešto što korespondira sa društvenim traumama i podjelama, a nakon toga je sa dolaskom premijera Tihomira Oreškovića i ministra kulture Zlatka Hasanbegovića nastupila reconquista od koje se HRT do danas nije do kraja oporavio”, kaže naš sugovornik.

Tihomir Orešković, biznismen hrvatskog podrijetla iz dijaspore, je prihvatio ponudu pobjedničkih stranaka na izborima 2016. godine, Hrvatske demokratske zajednice i Mosta, da preuzme funkciju premijera. No, na toj funkciji održao se od siječnja do listpada iste godine.

Hasanbegović je bio političar krajnje desnog krila u HDZ-u, koji je prozivan zbog svojih antikomunističkih i filoustaških stavova, pa je čak i pariški Liberation objavio 2016. godine pismo niza utjecajnih europskih intelektualaca koji su zahtjevali njegovu smjenu sa funkcije ministra kulture u Oreškovićevoj Vladi. Početkom 2017. godine Hasanbegović je napustio HDZ i sada je u desničarskom Domovinskom pokretu.

“I dalje je ova serija aktualna i potrebna ovom društvu, ali dolazi u jednom posve novom kontekstu kada je HRT de fakto bio prisiljen da je pusti, jer je previše medija počelo pitati – a zašto je zaboga ne puste”, tumači Markovina.

Raniji projekti sa povijesnom tematikom

Hrvatska radio-televizija prikazala je do sada tri opsežne serije sa povijesnom tematikom – “Tito” Antuna Vrdoljaka, “Predsjednik” Miljenka Manjkasa o Franji Tuđmanu i “Hrvatsko proljeće” o zbivanjima u Hrvatskoj početkom 1970-tih Hrvoja Klasića, gdje je Klasić dobio najbolje kritike.

Međutim, čini se da do sada nije bilo želje ni energije na javnoj televiziji da se cjelovito i temeljito uhvate u koštac sa vremenom ustaškog režima, dakle temom koja, kako je Markovina kazao, korespondira sa društvenim traumama i podjelama.

Improviziralo se, politički podmetalo, koketiralo sa povijesnim revizionizmom, poput projekta od pre 20 godina, kada je kontroverzni režiser Jakov Sedlar radio film i dvodjelnu seriju “Četverored”. Tema je predaja ustaško-domobranskih snaga na Bleiburgu Englezima na kraju Drugog svjetskog rata, koji ih vraćaju jugoslavenskim partizanima i koji su ih, bez sudskog postupka na desetine hiljada ubili.

Prvi dio serije koja obiluje scenama žestokog partizanskog nasilja nad zarobljenicima emitiran je na HTV-u krajem 1999. godine, a drugi dio trebao je biti emitiran uoči izbora 3. siječnja 2000. godine, ali je nakon oštrih kritika da bi to bilo kršenje izborne šutnje, emitiranje odgođeno do poslije izbora. Socijaldemokrati su pobijedili na tim izborima, a drugi dio serije emitiran je 9. siječnja 2000.

Uz obljetnicu Bleiburga 2018. godineHRT je emitirao filmove “Magnum Crimen 1945” i “Macelj – Titovo stratište” u produkciji katoličke Laudato TV koji su ocijenjeni kao revizionistički i filoustaški, a čija je prava za prikazivanje HRT otkupio sa obrazloženjem da sami nemaju recentne materijale na tu temu.

Oba filma ponovno su emitirana na HRT-u na obljetnicu Bleiburga i sljedeće 2019. godine. U filmu “Magnum Crimen 1945” korišteni su i materijali iz dokumentarnog filma “Jasenovac – Istina” Jakova Sedlara iz 2016. koji je također ocijenjen kao revizionistički, i koji je tužen zbog umanjivanja ustaških zločina. Film je također javno prikazivan po dvoranama, dijelom i u organizaciji Katoličke crkve.

Također, 2018. godine u Jutarnjem programu HRT-a reklamiran je dokumentarni film kontroverznog slovenskog publiciste Romana Leljaka “Mit o Jasenovcu”, koji do groteske minorizira jasenovačke zločine, a sam film se – uz prodaju DVD-a – prikazivao po dvoranama u Hrvatskoj i u organizaciji Katoličke crkve.

Ostaje za vidjeti hoće li Klasićev serijal, koji ima ambiciju biti nešto potpuno suprotno, oslikati korjene i posljedice ustaškog režima, prekinuti ovaj niz povijesnog revizionizma u tretmanu NDH na hrvatskoj javnoj televiziji.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.