SHOWbuzz

sff

Tataragić: Bh. kinematografija vitalna bez obzira na izuzetno teške okolnosti

19/08/2021

Smatra da nedostatak sluha iz vladajućih struktura ima duboke posljedice po bh. kinematografiju te da postoji niz profesija koje izumiru

Selektorica Takmičarskog programa – igrani film 27. Sarajevo Film Festivala i predsjednica Udruženja filmskih radnika u BiH Elma Tataragić ocijenila je u intervjuu za Fenu da je ovogodišnja selekcija Bosanskohercegovačkog filmskog programa izuzetno interesantna te da je pokazala da je bh. kinematografija vitalna bez obzira na izuzetno teške okolnosti u kojima se nalazi.

Istakla je da je selekcija tog programa donijela dosta toga te da su domaći autori i producenti uradili mnogo posla, s obzirom na tešku godinu.

Udruženje filmskih radnika u BiH u okviru Sarajevo Film Festivala organizira program Bosanskohercegovački film, gdje prikazuje gotovo svu godišnju filmsku produkciju u BiH, ali i filmove domaćih autora koji žive i rade u inostranstvu.

Tataragić je za Fenu kazala da će ove godine u bh. filmskom programu biti predstavljena 53 filma u šta su uključeni dugometražni i kratki igrani i dokumentarni filmovi, ali je posebno izdvojila 14 studentskih filmova koji se takmiče za Najbolji bh. studenski film, nagradu koju već godinama dodjeljuju i koja je vrlo bitna za jačanje novih nada u filmskoj industriji, ali i jačanje saradnje između filmskih škola u BiH.

Smatra vrlo značajnim činjenicu da je SFF otvoren bh. filmom “Deset u pola” Danisa Tanovića, ali i da je predstavljen niz koprodukcija i drugih igranih filmova.

Posebno je izdvojila film Faruka Lončarevića “Tako da ne ostane živa” koji je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Trstu i koji je osvojio nagradu, zatim debitantski film Zulfikara Filandre “Minotaur” koji je prošle godine prikazan na Filmskom festivalu u Beogradu, film “Tabija” Igora Drljače, kanadsko bosanske produkcije koji je premijeru zabilježio u Berlinu te film “Oaza” Ivana Ikića koji ima vrlo uspješnu godinu iza sebe.

– Ali ova će godina biti zapamćena kao najgora godina, jer Fondacija za kinematografiju i Federalno ministarstvo kulture i sporta ima najmanji budžet do sada – kazala je Tataragić.

Na pitanje koliko je pandemija koronavirusa ostavila traga na bh. kinematografiju, Tataragić smatra da to uopšte ne predstavlja problem.

– Naš problem je sistem koji ne podržava razvoj bh. kinematografije. Razvijene kinematografije u svijetu mogu govoriti o posljedicama, ali mi ne možemo. Korona je desetkovala i ono malo planova koji su postojali, ali naša kinematografija je u dubokoj krizi na koju je i korona jako malo uticala. Kriza je toliko duboka, da ni korona ne može previše da djeluje – poručila je Tataragić.

Smatra da nedostatak sluha iz vladajućih struktura ima duboke posljedice po bh. kinematografiju te da postoji niz profesija koje izumiru.

– Danas je jako teško sklopiti filmsku ekipu BiH, ali postoji mala nada na kraju tamnog tunela, a to je činjenica da BH Telecom pokreće snimanje serija, što bi na neki način moglo udahnuti život u prilično mrtvu filmsku scenu – kazala je.

Međutim, smatra da je velika sreća što je bh. kinematografija uspješna bez obzira na nivo produkcije i minimalna sredstva koja se ulažu u kinematografiju.

– Imamo vrlo značajne autore koji sa malo uspijevaju da naprave čuda. Ali bez razvijenog sistema ne može se razvijati ni kinematografija i ne mogu se ‘rađati’ novi autori – mišljenja je Tataragić.

Govoreći o selekciji Takmičarskog programa – grani film, Tataragić tvrdi da selekcija nije bilo nimalo teška, bez obzira na pandemiju.

– Mnogo filmova je bilo blokirano prošle godine, jer je situacija bila takva da producenti i autori nisu mogli da završavaju filmove, što je uzrokovalo to da je mnogo filmova završeno između dva SFF-a. Zaista smo imali fenomenalnu mogućnost da biramo dobre filmove – kazala je.

Generalno gledajući, dodala je, iza regionalne kinematografije je vrlo dobra godina.

– Nije bilo nijednog velikog festivala gdje se nisu prikazivali filmovi iz regije, što se odrazilo na selekciju Takmičarskog programa – igrani film – kazala je.

Istakla je da ove godine imaju maksimalan broj od deset dugometražnih filmova koji se takmiče za Srce Sarajeva, od kojih je osam debitantskih i osam filmova koje su režirale žene.

Govoreći o ispunjenim očekivanjima 27. SFF-a, Tataragić je kazala da su očekivali da Festival neće biti jednak onim koji su bili prije pandemije, jer su uslovi u kojima rade potpuno drugačiji, budući da moraju poštovati određena pravila za koje nisu znali ni da postoje.

– Činjenica je da je ovo jedan od prvih festivala u svijetu u posljednjih 18 mjeseci. Velika je privilegija prikazivati film uživo publici – kazala je.

Tataragić je naglasila da je ovogodišnje izdanje SFF-a i hibridno, budući da su svi sadržaji dostupni online za sve one koji ne mogu biti u Sarajevu ili one koji se ne osjećaju sigurno.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.