Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Dr. Nedžama Begović Špago

Bol u leđima: Kada se treba javiti doktoru?

Bol iz donjeg dijela leđa može se širiti u sjedalnu regiju i niz obje ili samo jednu nogu, praćen osjećajem žarenja, trnjenja, mravinjanja, gubitkom osjeta u nekom dijelu noge i slabosti u mišićima nogu (stopala) uz otežanu pokretljivost

Lumbago (krstobolja, križobolja) naziv je za bol u donjem dijelu leđa. Oko 80 posto ljudi tokom života iskusilo je ovu vrstu bola. Podjednako se javlja kod muškaraca i žena, najčešće od 20 do 50 godina života. Ovo bolno stanje jedan je od vodećih razloga posjeta doktoru, a drugi je po učestalosti uzrok bolovanja i odsustva s posla.

Od bolova u donjem dijelu leđa najčešće oboljevaju osobe koje rade težak fizički posao ili provode radno vrijeme u dugotrajnom „prisilnom“ položaju (pretežno sjedeći posao) kao i osobe starije životne dobi, piše dr. Nedžama Begović Špago, specijalista fizikalne medicine.

Uzrok bola

Najčešći uzrok bola u donjem dijelu leđa jeste pretjerano tjelesno naprezanje koje premašuje snagu mišića, ligamenata (istezanje mišića i ligamenata) i diskusa između pršljenova.

To može biti težak fizički rad (podizanje teškog tereta), višesatni nepravilni položaj tijela ili nakon izvođenja „nezgodnog“ pokreta. Tada govorimo o mehaničkom bolu. Ovaj bol je obično lokalizovan u donjem dijelu leđa, pojačava se pri minimalnom pokretu i klinički se naziva lumbago.

Javlja se u 90 posto slučajeva. Naziva se još i nespecifični bol, jer nema specifične bolesti koja ga uzrokuje. Kod osoba starije životne dobi bol u donjem dijelu leđa često je izazvan degenerativnim promjenama na malim zglobovima kičme i diskusima između pršljenova (spondiloza, spodilartroza).

Bol iz donjeg dijela leđa može se širiti u sjedalnu regiju i niz obje ili samo jednu nogu, praćen osjećajem žarenja, trnjenja, mravinjanja, gubitkom osjeta u nekom dijelu noge i slabosti u mišićima nogu (stopala) uz otežanu pokretljivost. Tada govorimo o radikularnom bolu (lumboishialgiji) koji nastaje kao posljedica oštećenja nerava koji izlaze iz slabinskog dijela kičme i javlja se u sedam do 10 posto slučajeva.

Bol može biti izazvana upalnim promjenama kičmenog stuba (artritisi) i javlja se u jedan do pet posto slučajeva.

Bol u leđima se može javiti kao posljedica deformiteta kičme (skolioza, kifoza), ravnih stopala, povreda i preloma usljed postojeće osteoporoze.

Oboljenja zdjeličnih i trbušnih organa (bubrezi, reproduktivni organi žene), također, mogu biti praćeni bolom u donjem dijelu leđa i tada govorimo o prenesenom bolu koja se javlja u jedan do dva posto slučajeva. Prekomjerna tjelesna težina, smanjena tjelesna aktivnost (nekretanje, nošenje visokih potpetica, hronični stres) mogu uzrokovati bol u leđima.

Nespecifična bol u leđima kod većine oboljelih prolazi unutar šest sedmica i tada govorima o akutnom bolu. Samo kod dva do sedam posto oboljelih razvija se hronična bol u leđima koja traje više od 12 sedmica.

Liječenje

Svrha liječenja jeste ukloniti uzrok bola, smanjiti bol i spriječiti ponavljanje bolesti.

Obično u prvih sedam dana, dok se bol ne smiri, ne preporučuju se dijagnostičke pretrage, već se preporučuje umjereno kretanje i mirovanje u napovoljnijem položaju. Lijekovi koji se obično koriste u terapiji su analgetici (npr. Dolorex®), nesteroidni antireumatici (npr. Bolex®) i miorelaksansi.

Značajno mjesto u tretmanu bola u leđima zauzima i fizikalna terapija (elektroterapija, magnetoterapija, ultrazvučna terapija, fototerapija, hidroterpija), kao i terapija vježbanjem (kineziterapija). Ovisno od uzroka bola, liječenje može biti i hirurško.

Kako djelovati preventivno

Zauzimanje zaštitnih položaja u toku radnih, ali i pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti, jačanje mišića koji održavaju urednu posturu (držanje tijela) odnosno uspostavljanje ravnoteže između leđnih i trbušnih mišća.

Pacijentima sa bolom u leđima se ne preporučuje savijanje trupa sa ispruženim nogama, podizanje predmeta sa poda u polupognutom položaju (oblačenje čarapa i cipela), dugo stajanje ili dugo sjedenje u jednom položaju i svako naglo pokretanje. Nastaviti sa normalnim aktivnostima što je moguće više, spavati u što prirodnijem udobnom položaju ili na što udobnijoj površini.

Doktora što prije posjetiti ako primjetite ove simptome:

– ukoliko se uz bol u leđima pojavi i gubitak kontrole stolice i mokraće

– ako se bol pojačava noću i niste u mogućnosti pronaći zaštitni položaj

– ukoliko ne možete tačno locirati bol

– ako se uz bol javlja i osjećaj ukočenosti koji traje duže od 30 minuta

– ukoliko imate odranije potvrđenu osteoporozu.