Život i zdravlje

podaci UN-a

Četvrtina bačene hrane dovoljna da se nahrani 870 miliona gladnih

27/01/2021

Gubitak hrane nastaje u proizvodnji, skladištenju, preradi i transportu i karakterističan je za zemlje u razvoju, a bacanje hrane je rezultat odluka i radnji trgovaca, uslužnog sektora i potrošača i fenomen je razvijenog dijela svijeta

Nutricionistica Nihal Buyukuslu izjavila je da je 870 miliona ljudi u svijetu suočeno s problemom gladi, a da bi se svi ti ljudi mogli hraniti četvrtinom hrane koja se izgubi ili baci u svijetu.

Turska ekspertica Buyukuslu za AA je kazala kako naučnici predviđaju da će svjetska populacija do 2050. godine porasti na 9,8 milijardi, a da to znači da će konsekventno porasti i potreba za hranom.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko polovice voća i povrća koje se globalno proizvede svake godine se izgubi ili baci.

Gubitak hrane nastaje u proizvodnji, skladištenju, preradi i transportu i karakterističan je za zemlje u razvoju, a bacanje hrane je rezultat odluka i radnji trgovaca, uslužnog sektora i potrošača i fenomen je razvijenog dijela svijeta.

Profesorica sa Istanbul Medipol univerziteta Buyukuslu je kazala da otpad od hrane stvara snažan pritisak na ekonomiju, ali i na okoliš, s obzirom na to da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.

“Kada bismo sačuvali samo četvrtinu hrane koja se izgubi ili baci u svijetu, to bi bilo dovoljno da nahranimo 870 miliona pothranjenih ljudi“, kazala je Buyukuslu.

Ona je kazala da se problem prekomjernog gubitka i bacanja hrane mora rješavati konkretnim planovima i strategijama na lokalnom i međunarodnom nivou.

“Bacanje hrane je pitanje kojim se može upravljati i problem koji se može prevenirati“, kazala je Buyukuslu i dodala da zanemarivanje tog problema u konačnici izaziva krize masovnih migracija, kaosa, sukoba i ratova.

Ističući kako ekonomski orjentirani pristup hrani nije prihvatljiv, Buyukuslu je kazala da je sramota čovječanstva što se zdravo i adekvatno mogu hraniti ljudi u boljoj ekonomskoj situaciji, dok su drugi prepušteni gladi i nezdravim uvjetima života.

“Potrebne su globalne i lokalne akcije za maksimalno iskorištavanje hrane koju proizvodimo. Svijest odgovornog potrošača treba graditi na ideji da bacanje hrane znači i bacanje svih resursa utrošenih u proizvodnji, uključujući vodu, zemljište, energiju, radnu snagu i novac“, kazala je Buyukuslu.

Ona je na kraju kazala da svaki pojedinac i domaćinstvo trebaju biti svjesni svoje uloge u reduciranju otpada od hrane.

“Razmislite i planirajte šta možete učiniti da se uključite u tu borbu. Kupujte onoliko hrane i pića koliko vam zaista i treba“, poručila je Buyukuslu.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.