Život i zdravlje

svjetski priznati stručnjak

Dr. Asim Kurjak: COVID-19 povećava vjerovatnoću prijevremenog poroda

17/03/2021

Prof. dr. Asim Kurjak, poznati ginekolog i stručnjak svjetskog glasa iz oblasti ultrazvučne dijagnostike u razgovoru za Anadolu Agency osvrnuo se na najosjetljiviju kategoriju društva u vrijeme pandemije koronavirusa, a to su trudnice i novorođenčad, pojasnivši da li i u kojoj mjeri im virus šteti

Iako trudnice nemaju povećan rizik obolijevanja od COVID-a 19 od onih žena koje nisu u drugom stanju, u slučaju pojave simptoma virusa u trudnoći mogu se češće pojaviti komplikacije, istakao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) prof. dr. Asim Kurjak poznati ginekolog i stručnjak svjetskog glasa iz oblasti ultrazvučne dijagnostike.

Područje zanimanja ovog hrvatskog doktora, bosanskih korijena, su ultrazvuk i perinatalna medicina. Redovni je član Svjetske akademije umjetnosti i nauke, Evropske akademije nauka i umjetnosti, Međunarodne akademije za humanu medicine. Predsjednik je Svjetske akademije perinatalne medicine koja broji 28.000 članova, a u razgovoru za AA osvrnuo se na najosjetljiviju kategoriju društva u vrijeme pandemije koronavirusa, a to su trudnice i novorođenčad, pojasnivši da li i u kojoj mjeri im virus šteti.

“Pitanje vertikalnog prijenosa virusa od majke na plod ili novorođenče bilo preko posteljice, plodove vode, porođajnog kanala ili majčina mlijeka je dosta sporno, jer su podaci o tome prilično dvojbeni. Čini se da se virus ne prenosi na plod u prvom i u drugom tromjesečju trudnoće, tako da se ne povećava vjerovatnoća spontanih pobačaja u poređenju sa stanjem kada u trudnoći nema COVID-19 bolesti. U trećem tromjesečju vrlo rijetko je moguća zaraza ploda, dok je u posteljici virus nađen, iako rijetko”, ističe dr. Kurjak.

No, navodi da je neposredno nakon rođenja bilo slučajeva da su novorođenčad imala pazitivni nalaz na virus ili dijelove virusa.

“Nakon porođaja moguća je zaraza novorođenčeta, iako su opisani slučajevi da je novorođenče ostalo nezaraženo iako su oba roditelja u trenutku rođenja djeteta imala COVID-19, a novorođenče nije bilo izolirano. COVID-19 povećava vjerojatnoću prijevremenog poroda, a prijevremeno rođena djeca češće su bolesna od na vrijeme rođenih. U prijevremeno rođenih i izvan pandemije COVID-19 bolešću je najčešće zahvaćen dišni sistem tako da je potrebno liječenje kisikom ili neki invazivni ili neinvazivni postupci potpore disanja poput primjene respiratora ili sličnih uređaja za potporu disanja”, navodi dr. Kurjak.

Za Anadolu Agency govorio je i o tome da li virus može “zaraziti” majčino mlijeko, te šta su dosadašnja iskustva iz svijeta pokazala.

“Vertikalan prijenos SARS-CoV-2 virusa nije nađen majčinim mlijekom, iako su nađeni dijelovi virusa, dakle ne cijeli virus. Ustanovljeno je da dojenje novorođenčeta čija je majka zaražena SARS-CoV-2 virusom, ali nije jako bolesna tako da je fizički u stanju dojiti, štiti novorođenče. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je veća potencijalna šteta od prestanka dojenja nego korist zaštite djeteta od infekcije COVID-19 njegovim odvajanjem od majke. Iako su opisani i smrtni ishodi novorođenčadi zaražene COVID-19, čini se da su za sada oni vrlo rijetki i sporadični te da je neka umrla novorođenčad imala i neku drugu težu bolest (komorbiditet). Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje nastavak dojenja i kad je majka zaražena SARS-CoV-2 virusom i u stanju je dojiti, a kada nije u stanju dijete se može hraniti izdojenim mlijekom vlastite majke”, naglasio je dr. Kurjak.

Međutim, podcrtava da COVID-19 ima direktne i indirektne posljedice na majke i novorođenčad, koje se međusobno isprepliću.

“COVID-19 doveo je do značajnih promjena u organizaciji zdravstvene zaštite, socijalnoj politici kao i na socijalnom i ekonomskom planu općenito. Primjerice mnoge preporuke i smjernice koje se odnose na trudnoću, porod i dojenje COVID-19 pozitivnih žena su vrlo različite i izazivaju brojne nedoumice u javnosti, što može izazvati nesigurnost i nenamjerne i nepotrebne štete”, naveo je dr. Kurjak.

Tokom pandemije COVID-19, kaže, došlo je općenito do smanjenja posjeta trudnica u ambulantama za trudnice, ograničen je pristup zdravstvenim ustanovama i cijeloj zdravstvenoj infrastrukturi, a potencijalno štetne preporuke i postupci uz vrlo malu razinu dokaza primjenjivani su u mnogim zemljama bez obzira na njihovu razvijenost i ekonomsku snagu.

“Zbog toga se pojavljuju mnoge poteškoće vezane uz mentalno zdravlje majki i porodica poput povećanja učestalost anksioznosti i depresije, iako o tome za sada nema dovoljno kvalitetnih istraživanja. Učestalost porodičnog nasilja se povećala. S druge pak strane žene su češće od muškaraca tokom pandemije bile pogođene gubitkom prihoda, a zaposlene su majke su bile češće izložene poteškoćama povezanim s organizacijom čuvanja djece. Sve ovo govori da bi u budućnosti više sredstava trebalo usmjeriti na rješavanje svih ovih zdravstvenih i društvenih problema koje je pandemija izazvala, uz naročito nepovoljan utjecaj na reproduktivno i mentalno zdravlje žena i obitelji”, kazao je dr. Kurjak.

Dr. Kurjak je redovni član osam akademija, osnivač je škole Iana Donalda, kojih je 126 u 89 zemalja svijeta. Dodijeljeno mu je 13 počasnih doktorata na stranim univerzitetima.

Autor je 121 knjige, od kojih su najvažnije, pojednostavnjeno rečeno, globalni “udžbenici” za korištenje ultrazvuka u porodništvu i ginekologiji, “Donald School Textbook of Ultrasound in Obstetrics and Gynecology“ i “Textbook of Perinatal Medicine“. Rođen je u BiH, Kotor- Varoši, kod Banja Luke.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.