Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Većina ljudi na svijetu jede koru od banane

banana-kora

Ljudi uglavnom bacaju koru banane, ali ona je zapravo dobra za zdravlje. U nekim zemljama, kao što je Indija, to je poznato i kora se decenijama unazad koristi u ishrani zbog svojih hranljivih vrijednosti.

Dok je plod banane mekan, i sladak, njena kora je tvrda, vlaknasta i blago gorka. Ali ne morate je jesti bez obrađivanja – možete je staviti u blender, pa popiti u gustom soku koji ste napravili u kombinciji sa drugim voćem ili je ispržiti, ispeći ili skuhati. Toplota lomi vlakna u kori i čini je mekšom, što olakšava žvakanje i varenje.

Osim toga, što je banana zrelija, kora joj postaje sve mekša i slađa. To se dešava zato što se prirodni hormon ove biljke zvani etilen oslobađa kada ona sazri.

Etilen u interakciji sa šećerima i vlaknom u kori banane složene šećere pretvara i jednostavne i lomi pektin, jednu vrstu vlakna u bananama koja ih čini tvrdim. Zato je banana sve mekša što je starija.

Slatki dio banane srednje veličine sadrži značajan procenat preporučene dnevne količine raznih hranljivih materija:

– 12 posto potrebne dnevne količine vlakana, koja pomažu u varenju i smanjuju rizik od dijabetesa;

– 17 posto potrebne dnevne količine vitamina C, koji je bitan za imunski sistem i za rast i razvoj;

– 20 posto potrebne dnevne količine vitamina B-6, koji tijelu pomaže da hranu pretvori u energiju

– 12 posto potrebne količine kalijuma, koji pomaže u razvoju ćelija, tkiva i organa u tijelu.

– 8 posto magnezijuma, koji je bitan za proizvodnju energije i regulisanje nivoa glukoze i nivoa krvnog pritiska.

A ako bananu pojedete sa korom, unosite još veću količinu hranljivih materija, samo uvijek operite koru prije nego što je pojedete.

“Kora sadrži velike količine vitamina B6 i B12, kao i magnezijuma i kalijuma. Osim toga, sadrži i vlakna i proteine”, kaže nutricionista Laura Flores iz San Dijega.

Pored svega ovoga, jedenje kore je dobro i za očuvanje okruženja. Pošto mnogi ljudi bacaju koru, povećava se i količina organskog đubreta. Većina ovog otpada ide na deponije, a samo jedan dio se upotrebljava za đubrenje.