Društvene mreže preplavljene su niskokvalitetnim AI sadržajem, poznatim kao AI „slop“. Theodore, 20-godišnji student iz Pariza, prvi je skrenuo pažnju na fenomen koji zavarava korisnike i širi se nezaustavljivo po platformama poput Facebooka, YouTubea, TikToka, Instagrama i X-a, piše BBC.
Početak fenomena: od šokantnih slika do viralnosti
Theodore se sjeća fotografije dvoje izgladnjele djece iz Južne Azije – jedno bez ruku i s jednim stopalom, drugo koje drži znak tražeći lajkove – koja je postala viralna na Facebooku sa skoro milion lajkova. Slika je očigledno bila AI-generisana, ali je prikupila ogroman broj reakcija.
„To me potpuno zapanjilo. Apsurdne AI slike bile su svuda po Facebooku i dobijale ogromnu pažnju bez ikakve provjere – to mi je bilo potpuno ludo,“ kaže Theodore.
Nakon toga, pokrenuo je nalog „Insane AI Slop“ na X-u, gdje je ismijavao i ukazivao na sadržaj koji je zavaravao ljude. Njegov nalog ubrzo je dobio više od 133.000 pratitelja, a inbox mu je preplavljen prijavama popularnog AI slopa.
Zajedničke teme i popularnost AI slopa
Česta tema AI slopa su religija, vojska ili siromašna djeca koja rade dirljive stvari. Kreatori često koriste emocionalni naboj ovih tema kako bi sadržaj postao viralan. Prema Kapwing istraživanju, 20% sadržaja prikazanog na novom YouTube nalogu čine videozapisi niskog kvaliteta generisani AI-jem.
AI kanali poput indijskog Bandar Apna Dost imaju milijarde pregleda i donose kreatorima milionske godišnje prihode.
PROČITAJTE JOŠ Hollywood u strahu: Kreatorica AI glumice planira još 40 likova uprkos kritikama
Otpor i posljedice
Theodore je kritizirao posebno ekstremni sadržaj – videozapise sa krvavim scenama i nelogičnim narativima, koji su često izgledali namijenjeni djeci. Neki primjeri uključuju: „Mama mačka spašava mače od smrtonosnih crijevnih parazita“ ili „Ženu koja jede parazita i pretvara se u divovskog ljutitog monstruma izliječenog od strane Isusa“…
YouTube je uklonio neke od ovih kanala zbog kršenja smjernica, ali AI slop i dalje dominira feedovima. Pinterest je također pogođen, zbog čega je uveo opciju isključivanja AI-generisanog sadržaja, ali sistem zavisi od korisnika da sami označe svoj sadržaj kao AI.
Društvene mreže i „truljenja mozga“
Stručnjaci upozoravaju da konstantna izloženost AI slopu može štetiti pažnji i intelektualnim sposobnostima korisnika. Alessandro Galeazzi sa Univerziteta u Padovi i Emily Thorson sa Syracuse University ističu da korisnici kratkih videozapisa konzumiraju sadržaj brzo, bez provjere autentičnosti, dok AI slop dodatno povećava efekat „truljenja mozga“.
Muskove kompanije xAI i platforma X morali su prilagoditi pravila nakon zloupotrebe chatbota Grok za digitalno skidanje žena i djece. Lažni videozapisi s političkim implikacijama, poput američkog napada na Venezuelu, mogu oblikovati javno mnijenje i stvoriti pogrešan dojam o popularnosti događaja.
Dr. Manny Ahmed iz OpenOrigins ističe potrebu za sistemom koji bi omogućio kreatorima stvarnog sadržaja da javno dokažu autentičnost svojih videa i slika.
Treća faza društvenih mreža: AI dominacija
Meta i YouTube tvrde da ulažu u AI, omogućavajući korisnicima kreiranje sadržaja pomoću moćnih alata i filtera. Prema Marku Zuckerbergu, društvene mreže su u „trećoj fazi“, gdje AI olakšava kreiranje i remiksanje sadržaja, a Neal Mohan iz YouTubea potvrđuje da milion kanala koristi AI alate za kreiranje videa.
Ipak, detekcija AI sadržaja postaje sve teža, a platforme sve više oslanjaju na korisnike da označe lažni sadržaj.
Budućnost: slop-free društvene mreže?
Iako se pojavljuju pokušaji stvaranja platformi bez AI slopa, detekcija takvog sadržaja je izazovna. Primjer BeRealpokazuje da izazivači mogu potaknuti autentičnost, ali postizanje masovne popularnosti velikih platformi ostaje teško.
Theodore se, uprkos svojoj borbi i inboxu sa 130.000 pratitelja, pomirio s činjenicom da je AI slop tu da ostane.
„Za razliku od mnogih mojih pratitelja, ja nisam dogmatski protiv AI-ja. Protiv sam zagađenja interneta AI slopom koji je napravljen za brzu zabavu i pregleda,“ zaključuje on.
