Letenje za većinu zdravih ljudi nije opasno, ali mnogi nakon slijetanja ipak ne osjećaju kao da su samo nekoliko sati sjedili u avionu. Umor, suha koža, žeđ, nadutost, glavobolja i osjećaj “teške glave” česte su posljedice putovanja avionom. Razlog je kombinacija suhog zraka, promjene pritiska, manje kisika i dugog sjedenja, piše Metro.
Iako se tijelo zdravih putnika uglavnom brzo prilagodi, avion ipak nije prirodno okruženje za organizam. Na visini od oko 10.000 metara naše tijelo prolazi kroz niz promjena, a neke od njih počinju i prije samog polijetanja.
Stres kreće već u zračnoj luci
Doktorica Thorrun Govind objašnjava da se nivo stresa kod mnogih putnika počinje dizati i prije ulaska u avion. Gužve, redovi, sigurnosne provjere, provjera dokumenata i strah da nešto nismo zaboravili dovoljni su da se tijelo prebaci u stanje pojačane pripravnosti.
No, stručnjaci ističu da zračne luke same po sebi mogu djelovati dezorijentirajuće. Nakon sigurnosne kontrole putnici se nalaze u svojevrsnom međuprostoru, između polazišta i odredišta, gdje se lako izgubi osjećaj za vrijeme i rutinu. Psiholog Steve Taylor sa Sveučilišta Leeds Beckett kaže da ljudima osjećaj kontrole nad vlastitim vremenom daje osjećaj kontrole nad životom. Kada ga izgubimo, raste i tjeskoba.
Šta se događa u avionu?
Nakon polijetanja tijelo se brzo počinje prilagođavati novim uvjetima. Pritisak u kabini održava se na nivou koji odgovara visini između 1800 i 2400 metara. Zbog toga se nivo kisika u krvi može spustiti s oko 97 posto na oko 90 posto.
Za većinu zdravih ljudi to nije opasno, ali može objasniti zašto se tokom leta ili nakon njega osjećamo umorno, usporeno ili blago omamljeno. Manje kisika znači i nešto slabiju opskrbu mozga, što može utjecati na koncentraciju i osjećaj budnosti.
Zašto su usta, oči i koža suhi?
Zrak u kabini veoma je suh. Vlažnost se najčešće kreće između 10 i 20 posto, što je manje nego u mnogim domovima, gdje se vlažnost obično kreće oko 40 do 50 posto. Zato mnogi tokom leta osjećaju suhoću očiju, nosa, grla i kože.
Govind ističe da to ne znači da tijelo odmah postaje ozbiljno dehidrirano. Suhi zrak prije svega isušuje vanjske površine tijela. Osobe koje nose kontaktne leće to često osjete prve. Ipak, savjetuje se piti vodu tokom leta, a alkohol ostaviti za dolazak na odredište jer može dodatno pojačati žeđ i glavobolju.
Zašto avionska hrana ima drukčiji okus?
Promjena pritiska i suh zrak utječu i na osjet okusa. Budući da miris ima veliku ulogu u tome kako doživljavamo hranu, suhoća nosa i slabiji osjet mirisa mogu učiniti da nam slatko i slano djeluju blaže nego inače.
Zato je avionska hrana često jače začinjena, a sok od paradajza i Bloody Mary mnogima u avionu imaju bolji okus nego na zemlji. Umami okus, koji se povezuje s paradajzom, mesom i gljivama, u zraku ostaje izraženiji od drugih okusa.
Zašto smo naduti nakon leta?
Nadutost tokom leta nije umišljena. Kako pritisak u kabini pada, plinovi u tijelu se šire. Zbog toga se mnogi osjećaju napuhnuto, posebno na dužim letovima.
Isti princip objašnjava i pucketanje u ušima. Zrak u srednjem uhu i sinusima prilagođava se promjeni pritiska, a taj proces osjećamo kao pritisak, začepljenost ili pucketanje.
Kako si pomoći tokom i nakon leta?
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka. Tokom leta dobro je piti dovoljno vode, izbjegavati previše alkohola i kofeina, povremeno ustati i prošetati kabinom te razgibati noge dok sjedite.
Na dužim letovima mogu pomoći i kompresijske čarape, posebno osobama koje su sklone oticanju nogu. Nakon slijetanja korisno je izaći na dnevno svjetlo i lagano se kretati, umjesto odmah ostati u zatvorenom prostoru.
Stručnjak za wellness John La Puma savjetuje da se po dolasku što prije počnemo ponašati prema lokalnom vremenu. Ako je jutro, treba izaći na danje svjetlo prije kafe i mobitela jer upravo svjetlo najbrže pomaže tijelu da “namjesti” unutarnji sat.
Kod kraćih promjena vremenskih zona tijelo se najčešće prilagodi za dan ili dva. Umor nakon leta tada nije nužno pravi jet lag, nego posljedica sjedenja, suhog zraka, manjka sna i boravka u zatvorenom prostoru u pogrešno vrijeme.
