U opširnom razgovoru za portal Ouest-france.fr, reprezentativac Bosne i Hercegovine Sanjin Prcić kazao je kako bi se o njegovom životu i odlasku njegovih roditelja iz Dervente u Francusku mogla napisati zanimljiva knjiga. Novinar pomenutog medija nazvao ga je djetetom ljubavi i rata, pošto je njegov otac Bošnjak, a majka Srpkinja. Sanjin je priznao da je važnu ulogu u njegovoj karijeri od početka do danas imao otac Safet.
“I za obrazovanje i za fudbalski razvoj mu pripadaju ogromne zasluge. Dnevno je prelazio po stotinu kilometara vozeći me u Francuskoj“, otkrio je.
Ispričao je i kako je otac u mladosti bio fudbaler, ali nije imao priliku pokazati talenat jer je dolazio iz male sredine. Sanjinov djed u to vrijeme radio je u fabrici obuće i nije ni znao da mu sin igra fudbal. Safet se prisjeća se predratnog vremena u kojemu je bio vlasnik kafića, te rođenja kćeri Ene koja je malo starija od Sanjina.
“U Francusku smo došli s tri najlonske kese i bez ijenog novčića. Imao sam 37 godina, a nisam znao ni riječ Francuskog jezika. Onda se rodio Sanjin“.
Sanjin dodaje kako je od njegovog rođenja otac insistirao da postane fudbaler.
“Htio je da na mene prenese svoje znanje i iskustvo. Otkad sam počeo s četiri ipo godine, on je bio uz mene i bodrio me. Uz dosta odricanja, uvijek me je pratio“, priznaje.
Koliko je ponekad bilo teško najbolje opisuje situacija s automobilom kojim je Safet Sanjina vozio na treninge. Svaki dan su prelazili ukupno oko 100 kilometara s Golfom koji je Safet platio 500 franaka i u kojemu je uvijek imao litar ulja jer se često kvario.
“Otac je pravi pedagog. Uvijek bismo u povratku s treninga razgovarali, a kada bismo došli kući radili smo individualno. Po 500 ili 600 puta smo radili neku vježbu za jedan dan“, prisjetio se Prcić koji je danas jedan od najboljih igrača Rennesa.
