BiH

Zastupnik u PSBIH

Arnaut: Najopasniji klasteri u Banjoj Luci i Konjicu rezultat su korupcije

24/03/2020

Ono što me brine su pokušaji iskorištavanja ove situacije od strane  Dodika za protuustavno djelovanje i zagovaranje mjera koje bi narušile ekonomsku i političku stabilnost, Bosne i Hercegovine...

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlametnarne skupštine BiH, Damir Arnaut je za Frontal razgovarao o dosadašnjoj ulozi Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spasavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u borbi protiv koronavirusa, ali i izostanku reakcija Savjeta ministara BiH kada je predlaganje mjera za ublažavanje posljedica po bh. ekonomiju u pitanju.

Gospodine Arnaut, situacija je takva da Vas prvo moramo pitati kako se osjećate i pridržavate li se naredbi i uputstava koje nadležni organi donose povodom borbe protiv koronavirusa?

ARNAUT: Hvala, dobro se osjećam i isto želim Vama, Vašim kolegama i čitateljima, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine uopšte. Pridržavam se naredbi, naravno. Prije 2-3 mjeseca sam doslovno preležao 4 sedmice zbog postoperativnih komplikacija, a sada mogu i da radim na novim zakonskim rješenjima.

Na državnom nivou uspostavljeno je Koordinaciono tijelo Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Kakav posao je po vašem mišljenju to tijelo do sada uradilo?

ARNAUT: Državni nivo po većini pitanja ima koordinirajuću ulogu, te su takva usklađivanja, koordinacija, i donošenje programa i planova, sigurno u skladu sa relevantnim zakonskim okvirom i sa Ustavom BiH.

Ono što me brine su pokušaji iskorištavanja ove situacije od strane  Dodika za protuustavno djelovanje i zagovaranje mjera koje bi narušile ekonomsku i političku stabilnost, Bosne i Hercegovine.

Prije svega, povlačenje rezervi Centralne banke BiH i njihovo korištenje u fiskalne svrhe bi narušilo značajnu ekonomsku prednost koju Bosna i Hercegovina ima u odnosu na druge pogođene zemlje – stabilnost valute. Nema sumnje da je ovo na tragu njegovih ranijih poziva da se „zagrabi“ u ove rezerve s ciljem opstanka na vlasti, te ne začuđuje da se i MMF oštro usprotivio. Također, najava izlaska entitetske policije na međuentitetsku liniju – što Ustav BiH izričito zabranjuje – pokazuje da postoji spremnost da čak i ovakvu krizu iskoristi za ostvarenje obećanja kojima je tako dugo obmanjivao narod.

Od Savjeta ministara BiH izostala je vodeća uloga odnosno, barem do sada, bilo kakve konkretne mjeru za ublažavanje ekonomskih posljedica izazvanih koronavirusom. Imate li vi objašnjenje zbog čega je to tako?

ARNAUT: Izostale su čak i reakcije na Dodikove opasne namjere, pa je MMF bio prisiljen reći da se o rezervama ne smije ni razmišljati. Mene ovo ne čudi – Ministarstvo finansija BiH je dalo negativna mišljenja na prijedloge kojim sam ukinuo bijeli hljeb, pa potom naknade za rad u komisijama. O smanjenju otpremnina ne žele razgovarati. U potpunosti nedostaje vizija za uštede u javnom sektoru i, još važnije, za preusmjeravanje tih sredstava ili u prioritetnije projekte ili u stimulaciju privrede. Samo na tim komisijskim naknadama je u proteklih pet godina ušteđeno 6 miliona KM – ogroman broj testova za COVID-19 se može kupiti za taj novac.

Nisam primjetio ni bilo kakav koordiniran anganžman naših diplomatskih predstavništava na pribavljanju takvih testova ili drugih vidova pomoći od strane razvijenih ili prijateljskih zemalja. Prije par dana MVP BiH je objavio da „nema informacija o zaraženim bh. državljanima u inostranstvu.“ Kako onda ja poznajem takve slučajeve, a naše resorno ministarstvo nema informacije niti o jednom?

Sa druge strane, određene mjere entitetskih vlada su u najavi, no pitanje je može li bez potrebnih odluka Savjeta ministara BiH ekonimija BiH biti u stanju dobiti tešku bitku koja slijedi?

ARNAUT: Pitanje nadležnosti je tu sekundarno, a primarni problem je nedostatak dominacije stručnih i kompetentnih ljudi. U Hrvatskoj glavnu riječ na javnoj sceni vodi direktorica Klinike za infektivne bolesti dr. Alemka Markotić, prema čijim se stavovima i formiraju mjere te zemlje. Ona je vodeći svjetski stručnjak, prema sopstvenim riječima apolitična, a rat je provela u opkoljenom Sarajevu. Direktor naše infektologije je bio nosilac liste SDA, a direktor Federalne uprave civilne zaštite već danima uporno ponavlja da nema potrebe za većim brojem testiranja iako se to potpuno kosi sa onim što već sedmicama ponavljalju čelnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

A taj izostanak dominacije struke je rezultat ključnog problema našeg društva – akutne korupcije. Ta pošast je sada postala smrtonosna jer su dva najopasnija klastera u Bosni i Hercegovini – u Mostaru i u Konjicu – isključivo rezultat korupcije. Nije, naime, korupcija samo kada neko uzme kovertu, poput primjera graničara ili sanitarnih inspektora. To je i kada „na štelu“ uđete na „stražnja vrata“ bolnice ili kada, pak, dopustite feštu zbog koje je sada zatvorena čitava jedna fabrika.

I da se vratim na testiranja. U FBiH je, prema zvaničnim podacima, do danas testirano tek 305 osoba. U Sloveniji, koja ima manje stanovnika, testirano je preko 13.000. Hrvatska je još prije deset dana – 13. marta – imala preko 500 testiranih. Bojim se da kod nas postoji disbalans između represivnih mjera i nauke – nauštrb nauke. I zbog toga se bojim da će i ekonomski oporavak puno duže trajati nego u zemljama u kojim je situacija obrnuta.

Na kraju, pred državnim nivoom je i usvajanje Budžeta za 2020. godinu. Može li se i pretpostaviti kakve bi posljedice njegovo eventualno neusvajanje imalo po građane BiH u jednoj ovakvoj situaciji?

ARNAUT: Ministarstvo finansija je prije par dana uputilo nacrt Budžeta u proceduru. Problem je što je to nacrt koji je pripremljen prije ove pandemije – nema rezanja privilegija ni sredstava za nabavku testova ili stimulaciju ekonomije. Jasno je da su kapitalni projekti većinom u nadležnosti entiteta, ali mi samo sa onih 6 miliona KM od komisija možemo napraviti zgradu za neko ministarstvo koje trenutno plaća kiriju, što bi također stimulisalo ekonomski rast. Da ne govorim da se bar 200 miliona – oko 20% državnog budžeta – može preusmjeriti sa privilegija (auta, telefoni, tjelohranitelji…) na razvojne projekte.

No, najgore je ostati na privremenom finansiranju. To znači da se primjenjuje budžet iz prošle godine, sa svim stavkama koje su usljed ove pandemije ne samo periferne, već potpuno neupotrebljive – poput reprezentacija, putnih troškova, diskrecionih fondova, stimulacija, paušala i slično.

Iz tog razloga će Naša stranka u idućim danima predložiti opsežne izmjene Zakona o platama i naknadama, u cilju ukidanja telefonskih troškova, reprezentacije, jubilarnih nagrada i sličnih privilegija. Nema razloga da državni parlament to – i Budžet za 2020. – hitno ne razmatra. Ako moj sin može uraditi kontrolni na internetu, i dobiti peticu, zašto se ne može organizovati online sjednica i glasanje? Na kraju, nije to samo izbjegavanje okupljanja u zatvorenom prostoru. Veliki broj mojih kolega je stariji od 65 i svakako ne smiju izlaziti. A to je još jedna stvar koju uskoro treba mijenjati, kazao je Arnaut za Frontal.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.