Pravni ekspert i ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut smatra da je odluka Predsjedništva BiH o vraćanju stranih članova u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika već stupila na snagu, jer, kako navodi, ne podliježe mehanizmu zaštite vitalnog entitetskog interesa.
Arnaut ističe da je u javnosti malo poznato da se pravo entitetskog veta ne može primijeniti na sve odluke Predsjedništva BiH, već isključivo na one koje su Ustavom BiH izričito određene.
Ustavna nadležnost
“Ustav BiH eksplicitno propisuje pitanja za koja je potreban konsenzus članova Predsjedništva BiH, odnosno koja u odsustvu konsenzusa podliježu entitetskom vetu. To su isključivo pitanja pobrojana u članu V.3.a.-e. Ustava BiH. Konkretno, radi se o pitanjima koja se generalno odnose na vanjsku politiku i međunarodne odnose, kao i izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH”, naveo je Arnaut.
Dodaje da je odluka o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika donesena na osnovu člana V.3.i. Ustava BiH, koji Predsjedništvu daje nadležnost za “vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti”.
Prema njegovim riječima, Aneks 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma jasno propisuje obaveze Predsjedništva BiH u vezi s Komisijom nakon njenog prelaska pod nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, zbog čega se ovo pitanje ne može smatrati dijelom vanjske politike.
Komisija nije pitanje vanjske politike
Arnaut se poziva i na član III.5.a. Ustava BiH, koji dodatne nadležnosti države vezuje za pitanja regulisana aneksima 5 do 8 Dejtonskog sporazuma.
“Te dvije odredbe Ustava BiH dokazuju da su pitanja predviđena Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma u nadležnosti Bosne i Hercegovine, odnosno njenih institucija, te da ne spadaju u domen vanjske politike”, istakao je.
Podsjeća da je Predsjedništvo BiH i u ranijim odlukama koje su se odnosile na Komisiju koristilo odredbe Poslovnika koje uređuju ostale nadležnosti Predsjedništva, a ne one koje se odnose na vanjsku politiku.
Poziva se na dosadašnju praksu
Arnaut naglašava da je i najnovija odluka o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, donesena u januaru ove godine, usvojena glasovima dva člana Predsjedništva BiH, bez pokretanja entitetskog veta.
Kako navodi, odluka o imenovanju članova Komisije zasnovana je na istim ustavnim odredbama, Aneksu 8 Dejtonskog sporazuma i Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, zbog čega smatra da ni u ovom slučaju nije moguće primijeniti zaštitu vitalnog entitetskog interesa.
“Normativni akti na nivou institucija Bosne i Hercegovine ili entiteta, kao i odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine i drugih institucija Bosne i Hercegovine, nekada nisu konzistentni i u pojedinim slučajevima dolazi do različite prakse. Međutim, kada je u pitanju Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, sve norme i praksa su u potpunosti konzistentni već duže od 20 godina”, naveo je Arnaut.
Odluka proizvodi pravno dejstvo
Na kraju zaključuje da odluka Predsjedništva BiH proizvodi pravno dejstvo od dana usvajanja.
“Stoga, odluka usvojena glasovima dva člana Predsjedništva BiH je u skladu sa svojim odredbama stupila na snagu danom usvajanja, domaći i strani članovi su imenovani, jedno mjesto domaćeg člana je još upražnjeno, svi subjekti u Bosni i Hercegovini obavezni su odluku provoditi, a bilo kakvi akti entitetskih organa ne mogu proizvoditi pravno dejstvo”, zaključio je Arnaut.
