Vitamin D je važan za zdravlje kostiju, imunitet i brojne procese u organizmu, ali njegovo pretjerano unošenje može biti štetno. Iako je gotovo nemoguće unijeti previše vitamina D ishranom ili izlaganjem suncu, problem može nastati kod dugotrajnog i nekontrolisanog uzimanja suplemenata.
Previsok nivo vitamina D u organizmu može izazvati mučninu, gubitak apetita, zbunjenost, depresiju, probleme s bubrezima i povišen nivo kalcija u krvi.
Pet znakova da unosite previše vitamina D
1. Povišen nivo vitamina D u krvi
Nivo vitamina D može se provjeriti jednostavnim testom krvi. Vrijednosti iznad 100 nanograma po mililitru smatraju se visokim, dok rizik od ozbiljnijih posljedica značajno raste kada nivo pređe 150 ng/mL.
Optimalne vrijednosti vitamina D u krvi najčešće se kreću između 30 i 60 ng/mL.
Stručnjaci smatraju da pretjerano izlaganje suncu ne dovodi do toksičnosti vitamina D, jer sunčeva svjetlost u koži aktivira različite oblike ovog vitamina. Toksičnost vitamina D je rijetka, a većina slučajeva povezana je s nepravilnim doziranjem suplemenata ili greškama u propisivanju terapije.
Pregledi slučajeva toksičnosti vitamina D pokazali su da je do mnogih problema došlo nakon pretjeranog pokušaja ispravljanja manjka vitamina D. Kod tih osoba izmjereni su nivoi daleko iznad optimalnih vrijednosti, od 150 pa sve do 1.220 ng/mL.
Važno je naglasiti da osobama s manjkom vitamina D ponekad zaista mogu biti potrebne veće doze suplemenata. Međutim, takav unos mora pratiti ljekar, uz redovne kontrole nivoa vitamina D u krvi.
Prije uzimanja suplemenata vitamina D najbolje je konsultovati se sa zdravstvenim radnikom, koji može preporučiti odgovarajuću dozu.
2. Povišen nivo kalcija
Vitamin D pomaže organizmu da apsorbuje kalcij, ali previše vitamina D može dovesti do hiperkalcemije, odnosno povišenog nivoa kalcija u krvi, kao i do hiperkalciurije, odnosno povećanog izlučivanja kalcija mokraćom.
Ako je nivo vitamina D u krvi previsok, potrebno je provjeriti i nivo kalcija. Normalne vrijednosti kalcija u krvi kreću se od 8,4 do 10,2 miligrama po decilitru, dok se hiperkalcemija definiše kao vrijednost veća od 10,5 mg/dL.
Većina simptoma povezanih s toksičnošću vitamina D zapravo je posljedica hiperkalcemije, koja u ozbiljnim slučajevima može biti životno ugrožavajuća.
Simptomi mogu uključivati mučninu i povraćanje, slabost mišića, neuropsihijatrijske smetnje, bolove, gubitak apetita, dehidraciju, učestalo mokrenje, pretjeranu žeđ i bubrežne kamence.
Istraživanja pokazuju da se hiperkalcemija povezana s vitaminom D uglavnom javlja kada se tokom dužeg perioda uzimaju izuzetno visoke doze, naprimjer više od 10.000 međunarodnih jedinica dnevno.
U slučaju simptoma koji mogu ukazivati na toksičnost vitamina D ili povišen nivo kalcija, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.
3. Stomačni problemi
Najčešće nuspojave pretjeranog unosa vitamina D povezane su s povišenim nivoom kalcija u krvi.
To može dovesti do gastrointestinalnih tegoba kao što su mučnina, povraćanje, gubitak apetita i zatvor.
4. Promjene mentalnog stanja
Osim fizičkih simptoma, previsok nivo vitamina D i posljedična hiperkalcemija mogu izazvati i promjene mentalnog stanja.
Mogu se javiti zbunjenost, apatija, depresija, razdražljivost, halucinacije, psihoza, a u ekstremnim slučajevima i stupor, odnosno stanje znatno smanjene svijesti i reakcije na okolinu.
5. Komplikacije s bubrezima
Previše vitamina D i povišen nivo kalcija mogu dovesti i do ozbiljnih komplikacija s bubrezima. Među njima su smanjena funkcija bubrega, oštećenje bubrega, zatajenje bubrega i bubrežni kamenci.
Osobe koje već imaju bolest bubrega posebno moraju paziti da ne uzimaju previše vitamina D, jer kod njih posljedice mogu biti ozbiljnije.
U medicinskoj literaturi zabilježeni su brojni slučajevi bubrežnih komplikacija povezanih s pretjeranim unosom vitamina D. U jednom slučaju, 65-godišnji muškarac je tokom godinu dana primao sedmične injekcije od 50.000 međunarodnih jedinica vitamina D. Nakon prijema u bolnicu utvrđeno je akutno oštećenje bubrega, uz druge simptome. Brzo liječenje dovelo je do poboljšanja i spriječilo dodatno oštećenje bubrega.
Koliko vitamina D treba uzimati dnevno?
Preporučeni dnevni unos vitamina D za zdrave osobe od jedne do 70 godina iznosi 600 međunarodnih jedinica, odnosno 15 mikrograma dnevno. Osobama starijim od 70 godina preporučuje se 800 međunarodnih jedinica, odnosno 20 mikrograma dnevno.
Ove količine uključuju vitamin D koji se unosi hranom, ali i suplementima.
Vitamin D prirodno se nalazi u manjem broju namirnica, među kojima su masna riba poput lososa, tune i pastrmke, goveđa jetra, žumanjci i gljive tretirane ultraljubičastim svjetlom.
U nekim zemljama vitamin D se dodaje i određenim namirnicama, poput mlijeka i žitarica za doručak, kako bi se povećao njegov unos u svakodnevnoj ishrani.
Ako imate nizak nivo vitamina D, razgovarajte s ljekarom o tome koliko vitamina D trebate uzimati kako biste ga vratili u optimalan raspon.
Moguće nuspojave suplemenata vitamina D
Hrana bogata vitaminom D uglavnom se dobro podnosi, a nisu poznate nuspojave vitamina D koji nastaje u organizmu pod utjecajem sunčeve svjetlosti.
Međutim, suplementi vitamina D3 kod nekih osoba mogu izazvati nuspojave poput gubitka apetita, gubitka tjelesne težine, mučnine, povraćanja i zatvora.
Ako tokom uzimanja suplemenata vitamina D primijetite ove ili bilo koje druge neuobičajene simptome, obratite se ljekaru.
