Zaštita rijeke Bunice od samog je početka sastavni dio projekta izgradnje poddionice autoceste Tunel Kvanj – Buna na Koridoru Vc, a ne naknadno uvedena mjera. Iz JP Autoceste FBiH ističu da je cjelokupan projekt razvijan uz detaljne hidrološke i okolišne analize, s ciljem očuvanja jednog od najvrijednijih prirodnih vodotoka u Bosni i Hercegovini.
Naglašavaju da se predmetnim sistemom odvodnje u Bunicu ne ispuštaju vode s gradilišta niti oborinske vode s kolovoza tokom korištenja autoceste. Tim sistemom odvode se isključivo prirodne oborinske vode koje se i danas prirodnim putem slijevaju s okolnog slivnog područja prema rijeci.
Okolišne dozvole i stručne analize
Kako navode, prije početka radova izrađena je kompletna prostorno-planska i projektna dokumentacija, uključujući Studiju uticaja na okoliš, pribavljene su okolinska dozvola, vodni akti i urbanistička saglasnost, a dokumentacija je prošla i stručnu reviziju u skladu s propisima Federacije BiH.
U okviru projekta definisane su mjere zaštite površinskih i podzemnih voda, tla, sprečavanja erozije, organizacije gradilišta, monitoringa okoliša i postupanja u slučaju mogućih incidentnih situacija.
Dva odvojena sistema odvodnje
Projekt predviđa potpuno odvojene sisteme odvodnje.
Vanjski sistem služi prihvatanju i odvođenju prirodnih oborinskih voda s okolnog terena radi zaštite autoceste, okolnog prostora i postojeće infrastrukture.
S druge strane, unutrašnji sistem prikuplja oborinske vode s kolovoza, tretira ih kroz odgovarajuće objekte za prečišćavanje i tek potom kontrolisano ispušta u skladu s važećim vodnim aktima.
Iz Autocesta FBiH naglašavaju da su ova dva sistema funkcionalno potpuno odvojena.
Izmijenjeno rješenje u naselju Parila
Posebna pažnja posvećena je vanjskom sistemu odvodnje na području naselja Parila.
Prvobitnim idejnim rješenjima iz 2018. i 2023. godine bio je predviđen otvoreni betonski kanal za prihvat oborinskih voda. Međutim, nakon obilnih padavina koje su u septembru 2025. izazvale bujične tokove i štete u ovom dijelu Mostara, te nakon razgovora s lokalnim stanovništvom, projekt je dodatno optimiziran.
Umjesto otvorenog kanala odabrano je rješenje sa zatvorenim cjevovodom većeg promjera koji zauzima manje prostora, bolje se uklapa u okoliš i omogućava efikasnije odvođenje oborinskih voda.
Kako ističu, riječ je o rješenju koje je razvijeno kroz postupak razmatranja pritužbi lokalne zajednice, u skladu s procedurama Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a konačnu verziju prihvatili su i vlasnici parcela preko kojih prolazi planirani sistem.
Ne dovode se nove vode u Bunicu
Iz Autocesta posebno naglašavaju da novi sistem ne dovodi dodatne količine vode u rijeku Bunicu niti mijenja prirodni režim oticanja.
Radi se isključivo o organizovanom prihvatu prirodnih oborinskih voda koje se i danas slijevaju prema Bunici, ali će umjesto nekontrolisanog površinskog oticanja kroz naselje biti sprovedene zatvorenim cjevovodom do lokacije predviđene projektnom dokumentacijom.
Na taj način, navode, smanjuje se rizik od erozije, plavljenja i nastanka štete na privatnim parcelama, poljoprivrednim površinama, lokalnim putevima i objektima u naselju Parila.
Zaštita i tokom gradnje
Mjere zaštite voda predviđene su i za vrijeme izvođenja radova.
One uključuju zabranu servisiranja mehanizacije i skladištenja goriva u osjetljivim zonama, zaštitu površina podložnih eroziji, sprečavanje unošenja sedimenta u vodotoke, pravilno upravljanje građevinskim otpadom te kontinuirani monitoring kvaliteta voda.
Za potrebe izvođenja radova izrađen je i Projekat organizacije gradilišta kojim su detaljno definisane procedure zaštite vodotoka, tla i zraka, kao i postupanje u slučaju mogućih incidentnih zagađenja.
Monitoring i nakon završetka radova
Po završetku izgradnje autoceste upravljanje oborinskim vodama s kolovoza odvijat će se kroz poseban sistem zatvorene odvodnje s taložnicima, separatorima ulja i masti te drugim objektima za prečišćavanje, koji nije povezan sa sistemom vanjske odvodnje u Parilima.
Iz Autocesta FBiH poručuju da zaštita Bunice ne prestaje završetkom građevinskih radova.
Tokom cijelog perioda korištenja autoceste provodit će se održavanje sistema odvodnje, monitoring kvaliteta voda, praćenje mogućih erozionih procesa i provođenje svih mjera propisanih projektnom dokumentacijom, okolinskom dozvolom i vodnim aktima.
Kako zaključuju, cilj projekta od njegovih prvih faza ostao je nepromijenjen – očuvanje prirodnih vrijednosti rijeke Bunice i njenog sliva uz istovremenu izgradnju moderne saobraćajne infrastrukture i odgovorno upravljanje vodnim resursima.
