BiH

presuda

Balkanska ruta nasilja: Sud potvrdio da evropske države nasilno vraćaju migrante u BiH

07/07/2021
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Presuda austrijskog suda o nasilnom vraćanju migranata u BiH kompromituje i Sloveniju, koja je preuzela predsjedavanje Evropskom unijom, ali i Hrvatsku, koja negira nasilje nad migrantima na granici sa BiH

Iako mediji i aktivisti već godinama upozoravaju na nelegalno protjerivanje i vraćanje migranata u Bosnu i Hercegovinu (ali i druge zemlje) iz susjednih i nekih evropskih država, zvanične vlasti takve tvrdnje uglavnom su demantovale. Hrvatska, Slovenija, Austrija… zemlje su koje migrante prisilno vraćaju u BiH, a zabilježene su i brojne brutalnosti hrvatske policije prilikom takvih akcija, piše Žurnal.

Jedna od posljednjih potvrda stiže sa Pokrajinskog upravnog suda u Štajerskoj (Austrija) da se ilegalno vraćanje, praksa poznata kao pushbacks, dešava i u Austriji.

Ona je nelegalna, svi imaju pravo na slobodu kretanja, a migracije nisu krivično djelo – poruka je koja se može iščitati iz ove presude u čijem su ostvarenju zajednički učestvovali aktivisti iz BiH i Austrije.

Presuda je donesena u slučaju Ayouba N., kojeg je austrijska policija sa grupom drugih migranata privela a zatim ignorisala zahtjeve za azil. Slučaj je dokumentovala inicijativa Push-Back Alarm Austrija, a objavljeni su i neki detalji iz presude. U njoj se navodi da se radilo o nehumanom postupanju, privedeni nije imao osiguranu ni hranu, odbijeni su zahtjevi za azil, a postupci policijskih službenika namjerno su išli ka odbijanju žalbe. Sud je zaključio da je postojala očigledna pristrasnost službenika protiv privedenih, koja se očitovala u neprimjerenoj fizičkoj sili, neosiguravanju obroka, a evidentirano je i izostavljanje prevodilaca unatoč očiglednim jezičkim poteškoćama.

– Činjenica da je slovenska policija bez daljnjeg ispitivanja preuzela odbijene osobe, objašnjava naknadnu deportaciju u Hrvatsku a na kraju u BiH.

Ova presuda sada dodatno kompromituje i Vladu Slovenije, koja je upravo preuzela predsjedavanje Evropskom unijom. Sud je sada konačno dokazao ono što mreže za zaštitu ljudi u pokretu širom Evrope tvrde godinama – balkanska ruta nasilnog vraćanja itekako je aktivna, zemlje postupaju suprotno međunarodnom pravu.
Aktivisti za zaštitu ljudskih prava širom Evrope sada postavljaju pitanje kako će Slovenija koja je odgovorna za kršenje ljudskih prava biti ravnopravan igrač u realizaciji novog Pakta o migracijama i azilu Evropske unije, koji je predstavljen prošle godine.

Ayoub N. ne može ući natrag u Austriju:

– Bio sam uvjeren da ćemo dobiti slučaj. Nakon povratka u Bosnu osjećao sam se slomljeno. Trenutno pokušavam srediti svoj život i krenuti naprijed – rekao je, a prenosi PB Alarm Austria.

Klaudia Wieser iz Push-Back Alarm Austria rekla je kako ovaj slučaj ukazuje na nužnost inicijative za sprečavanje sistemskog kršenja ljudskih prava i zakona na asutrijskim granicama. Izbacivanje iz Austrije početak je lanca kršenja ljudskih prava duž ove rute.

PRESUDA ITALIJANSKOG SUDA

Ovo nije prva presuda koja dokazuje nehumano postupanje prema migrantima. Italijanski sud je prošle godine donio presudu, koju su mnogi nazvali istorijskom, kada je pet migranata porijeklom iz Eritreje vraćeno u Italiju.
Oni su još prije deset godina sa još oko 80 ljudi spašeni sa broda ali su zatim zatvoreni i protjerani u Libiju. Sud je zaključio da je to protivno deklaraciji koja precizira da se migranti ne vraćaju u zemlje opasne za njihovu sigurnost, a čija je Italija potpisnica još od 50-ih godina prošlog vijeka.

Ustavni sud Srbije prošle godine utvrdio je da je srbijanska policija ilegalno protjerivala migrante. Žurnal je pisao i o susretljivosti srbijanske strane kada je trebalo pomoći migrantima da pređu u BiH.

Prošlog ljeta slovenski Upravni sud donio je presudu koja potvrđuje da je slovenska policija nezakonito protjerala migranta iz Kameruna. Predala ga je hrvatskoj policiji, koja ga je prebacila u BiH, u blizini Velike Kladuše. Iako je tražio azil kada je zatečen u Sloveniji, umjesto da mu omogući podnošenje zahtjeva, policija ga je privela a zatim protjerala.

Evropski sud za ljudska prava u jednom slučaju presudio je da su španske vlasti zakonito vratile migrante iz Malija, dok je u drugoj odlučio da je potez poljskih vlasti da odbiju azil ruskih državljana na bjelorusko-poljskoj granici nezakonit.

O brutalnosti hrvatske policije piše se odavno, a domaći i strani mediji dokumentovali su brojne slučajeve nasilja. Uprkos dokazima, iz Hrvatske se čak tvrdi da je riječ o „pokušaju narušavanja ugleda Hrvatske“. Kada su članovi kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu i nekolicina novinara došli na granicu Hrvatske i BiH kako bi se uvjerili u ono što se dešava na terenu, hrvatski premijer Andrej Plenković odmah je protestvovao kod predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sassolija, navodeći da su željeli „izazvati incident i narušiti međunarodni ugled Hrvatske“.

Naveo je da je Hrvatska diplomatskim putem upozorila zastupnike da ne mogu samovoljno prelaziti granicu gdje je to zabranjeno i uputila na prelazak granice na zakonit način na službenom graničnom prijelazu. Očekuje, poručio je, da se takva provokacija više neće ponoviti.

Hrvatski europarlamentarci objave o slučajevima nasilja često povezuju sa ambicijom Hrvatske da postane članica šengenskog područja, ali što podrazumijeva i poštivanje ljudskih prava.

U Evropskom vijeću u januaru prošle godine javno je kritikovana politika Hrvatske prema migrantima. Švedska zastupnica Malin Bjork kritikovala je politiku nasilnog vraćanja, ali je premijer Plenković tada naveo da Hrvatska poštuje sve zakone EU, no da neće dozvoliti da Hrvatska postane „neformalni hotspot za izbjeglice“. Malin Bjork dobro je znala o čemu govori jer je prije toga obišla Sloveniju, Hrvatsku i BiH:

– U Sloveniji, u Zagrebu i u Bosni sam razgovarala s puno izbjeglica i apsolutno svi su svjedočili o brutalnosti hrvatske pogranične policije. Smatram da nema sumnje da su ta svjedočenja istinita. Vidjela sam ljude s ranama od ugriza policijskih pasa, ranama od elektrošokera koje izgledaju strašno, masnicama od premlaćivanja… Čula sam svjedočenja o tome kako su morali hodati kroz šumu polugoli nakon što su im oduzete osobne stvari koje su nosili, vreće za spavanje, mobiteli, torbe, ali i odjeća i cipele, kako bi im vjerojatno bilo teže pokušati se vratiti. Nisu dobili nikakve papire, o tome ne postoji nikakav pisani trag. Jedan mi je čovjek ispričao kako je bio u grupi od 18 muškaraca koje su prisilili da stoji u vodi do prsa 30 minuta, nakon čega su poslani natrag u BiH. To je brutalnost koja je zapravo mučenje – rekla je prošle godine u intervjuu za Deutsche Welle.

Nasilje nad migrantima na bosansko-hrvatskoj granici dokumentovali su i međunarodne organizacije i mediji. O ovoj i sličnim praksama Žurnal je pisao više puta.

Na zaustavljanje nasilja pozvale su i Ujedinjene nacije: u aprilu ove godine u saopštenju su naveli kako se hitno mora zaustaviti vraćanje i kolektivno protjerivanje izbjeglica, tražilaca azila i migranata duž hrvatske granice. Timovi UN-a susreli su grupe ljudi u blizini granice sa ranama na tijelima, bez telefona, ličnih stvari, novca, koji su im oduzeti kada su pokušali preći granicu. U saopštenju UN-a kaže se kako su naveli da su pretučeni štapovima i potjerani natrag u BiH.
Iako je UN pozvao sve zemlje da prestanu sa ovom praksom i kazne počinitelje, države je uglavnom negiraju i prešućuju.

Nakon presude u Austriji. Glasnogovornik koordinacije azila u Austriji rekao je kako „riba smrdi od glave“, navodeći kako je nevjerovatno da se ova praksa odvija bez znanja visokih dužnosnika i ministra policije:

– Govorimo o sistematskim kršenjima ljudskih prava, nehumanom postupanju i ignoriranju principa vladavine zakona od strane policije u Austriji – upozorio je.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.