BiH

poslanik df-a

Begić pozvao na izmjene Zakona o prebivalištu jer važeći osporava brojna prava

22/01/2020

Izmjene je predložio poslanik Demokratske fronte (DF) Zlatan Begić koji je u razgovoru za Fenu najavio da će nakon takve odluke Doma biti potrebno sačekati i vidjeti šta je daljnja sudbina tog zakona

Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pokušat će postići saglasnost za izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu bh. državljana nakon što na prošloj sjednici Doma nije bilo entitetske većine za usvajanje tog zakonskog rješenja.

Izmjene je predložio poslanik Demokratske fronte (DF) Zlatan Begić koji je u razgovoru za Fenu najavio da će nakon takve odluke Doma biti potrebno sačekati i vidjeti šta je daljnja sudbina tog zakona.

No, najavio da ukoliko se na taj način ne bude mogao promijeniti Zakon i, kako kaže, ukinuti nehumana, anticivilizacijska i nedemokratska zakonska rješenja kakva su sada na snazi koja duboko zadiru u sva prava građanina u BiH, onda će se obratiti Ustavnom sudu.

On je ranije govorio o tome da izmijenjene odredbe tog zakona iz 2015. godine predstavljaju problem u praksi budući da postoje slučajevi kada određene osobe ne mogu dobiti ličnu kartu.

Pojašnjavajući razloge zbog kojih traži izmjene naveo je nametnute imperativne uvjete za prijavu prebivališta budući da se prebivalište ne može prijaviti ukoliko osoba ne posjeduje nekretninu ili nije udata/oženjena za vlasnika nekretnine.

Odnosno, osoba mora biti u zakupodavnom odnosu ili mora dokazati da je pokrenula postupak legalizacije bespravno sagrađenog objekta.

Postoji veliki broj nelegalnih objekata u kojima ljudi žive, ali ne mogu prijaviti prebivalište. S tim u vezi kao primjer naveo je Novo Sarajevo, općinu u kojoj je bilo 4.500 nelegalno izgrađenih objekata, a oko ocijenjeno je 1.500 negativno te se postavlja pitanje šta će biti ljudima koji žive u tim objektima.

– Primjena zakona dovela je do brojnih problema imajući u vidu da je BiH imala velika ratna razaranja te da je došlo do povećanja broja bespravno izgrađenih stambenih jedinica, jer su se ljudi morali negdje nastaniti, a nema garancije da ćete uspjeti legalizirati taj objekat – dodao je Begić.

Posebno je naglasio da bespravna gradnja nije novina niti nešto što se isključivo veže za BiH, te je iznio podatak da takve probleme imaju građani, primjerice, Italije i Grčke, ali i brojnih drugih zemalja.

Od ukupno sedam miliona stambenih kuća u Grčkoj jedna četvrtina bespravno je izgrađena, u Italiji od 1960. godine do danas više od četiri miliona bespravno je sagrađenih objekata te Begić pita šta bi bilo da se u tim i drugim zemljama Evropske unije nametnu rigidni propisi kakvi su u BiH.

– To bi dovelo do toga da desetine miliona građana EU ne bi imali prijavljeno prebivalište. Tako država ne bi imala evidenciju o mjestu prebivališta, a građani ne bi imali identifikacijski dokument (ličnu kartu ili putnu ispravu), što bi direktno uticalo na sva druga prava – podvukao je Begić.

Neke od odredbi zakona u BiH postoje i u zakonu koji regulira pitanje prebivališta u Srbiji, ali oni nisu postavljeni na imperativan i isključiv način, tvrdi Begić, odnosno nisu postavljeni tako da njihovim neispunjavanjem osoba gubi pravo na prijavu prebivališta, nego su oni pomoćno sredstvo kojim se olakšava prijava.

Također, u srbijanskom zakonu državnim organima u nadležnost je dato da rješenjima utvrde prebivalište svake osobe pod pretpostavkom da osoba ne ispunjava niti jedan od uvjeta niti ima interes da se sama prijavi na određenoj adresi.

Pojasnio je da osoba bez identifikacijskih dokumenata nije subjekat pravnih odnosa, što znači da osoba ne može zasnovati ugovor o radu, niti se može pojaviti u ulozi kupca nekretnine, niti može učestvovati u bilo kakvom pravnom poslu i to vodi do takozvane “građanske smrti”.

– To u posebno tešku situaciju stavlja ljude koji spadaju u kategoriju povratnika, jer je tokom rata uništena njihova imovina te su im posljednjim izmjenama derogirane odredbe koje su im omogućavale prijavu po olakšanom postupku – smatra Begić.

S druge strane, takav zakon predstavlja problem i za pripadnike romske nacionalne manjine koja je najbrojnija u BiH. Prema posljednjom popisu stanovništva ima ih 12.000, ali prema podacima relevantnih međunarodnih organizacija taj broj je znatno veći.

Begić stoga upozorava da je pravo na prebivalište pravo svakog građanina, jer od toga zavisi i prijava na zdravstveno osiguranje i izdavanje ličnih dokumenata, putnih isprava te je u pitanju set prava koji uključuje i biračko pravo.

Praksa kakva je u BiH nije poznata u modernim demokratskim društvima, kaže poslanik Begić, jer nametanjem takvih uvjeta ograničava se pravni subjektivitet građana koji je garantiran svim međunarodnim dokumentima.

– Došli smo u situaciju da se izigrava svrha tog zakona, jer ljudi u praksi da ne bi izgubili brojna prava koja proizilaze iz prava na prebivalište prijavljuju se na adrese gdje ne borave te država nema tačan uvid o prebivalištu građana – pojasnio je Begić.

Kako je naglasio pravo prebivališta svuda u svijetu mora se voditi isključivo kriterijima istinitosti i tačnosti, a nikako se ne smiju postavljati dodatni uvjeti što može dovesti do toga se nekoj osobi uskrate sva ova prava koja mu kao građaninu pripadaju.

Poslanik DF-a Zlatan Begić u razgovoru za Fenu kaže i to da je postojeći zakon višestruko loš zakon donesen s političkom intencijom, a njegova pretpostavka je da je zakon tako postavljen kako bi se “legaliziralo stanje poslije etničkog čišćenja, ali vremenom se pokazalo da on pogađa povratnike, ali i druge kategorije stanovništva”.

– Pravo na povratak garantirano je Dejtonskim mirovnim sporazumom i u BiH kakva jeste to se može smatrati temeljim pravom, ali njima se postavljaju imperativni zahtjevi i onda se oni prijavljuju na neke druge adrese da ne ostanu bez drugih prava – podvukao je.

Državni poslanik nema ništa protiv da se u amandmanskoj proceduri dopuni i mijenja njegov prijedlog, ali je postojeće zakonsko rješenje neodrživo te dodaje da za zloupotrebe svakog zakona postoje krivične odredbe koje predviđaju kazne, koje je moguće i pooštriti za zloupotrebu prava na prebivalište.

Prema međunarodnim konvencijama BiH je dužna osigurati poštivanje prava i sloboda pripadnicima nacionalnih manjina, a važećim Zakonom o prebivalištu i boravištu državljana BiH u pitanje se dovodi pravni subjektivitet pripadnika nacionalnih manjina.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.