Predmet „Begić protiv Bosne i Hercegovine“, koji se vodio pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP), okončan je djelimičnim usvajanjem pritužbi Zlatana Begića, uz utvrđivanje diskriminacije u vezi s njegovom kandidaturom za predsjednika ili potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, kao i za člana rukovodstva u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Zlatan Begić se žalio nakon što Centralna izborna komisija BiH 2022. godine nije prihvatila njegovu kandidaturu za predsjednika Federacije BiH, jer se izjasnio kao pripadnik Ostalih, piše Klix.
Begić je smatrao da je diskriminisan, budući da mu je onemogućeno kandidovanje za pozicije predsjednika i potpredsjednika FBiH isključivo zbog toga što ne pripada jednom od tri konstitutivna naroda.
Nakon odluke CIK-a, Begić je uložio žalbu Sudu BiH, a potom i Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da su mu povrijeđena osnovna politička prava garantovana međunarodnim konvencijama.
Odluke domaćih sudova
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je stav Centralne izborne komisije, navodeći da kandidatura Zlatana Begića nije u skladu s Ustavom Federacije BiH. Nakon toga, Begić je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Prije nego što je Ustavni sud BiH donio svoju odluku u januaru prošle godine, Begić je već podnio i apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Evropski sud za ljudska prava je u svojoj odluci utvrdio da Zlatan Begić ima pravo da se obrati Sudu u ovom predmetu, u skladu s članom 34. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Kao dodatni argument navedeno je da presuda Ustavnog suda BiH, donesena u međuvremenu, nije provedena, iako je njome također utvrđeno postojanje diskriminacije.
ESLJP je razmatrao više žalbi koje je podnio Zlatan Begić, ali je prihvatio samo jednu – onu koja se odnosi na povredu člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
U presudi se navodi da su „pritužbe podnosioca zahtjeva bile samo djelimično uspješne, te da se značajan dio njegovih podnesaka odnosio na nedopustivi dio zahtjeva“.
Utvrđeno kršenje člana 1. Protokola broj 12 znači da je država Bosna i Hercegovina počinila diskriminaciju prema Zlatanu Begiću u ostvarivanju njegovog prava na kandidovanje. Evropski sud je, shodno tome, naložio Bosni i Hercegovini da izmijeni ustavne i zakonske odredbe koje proizvode diskriminaciju.
Naknade i troškovi
Evropski sud za ljudska prava nije utvrdio povredu člana 17. Konvencije, niti je prihvatio Begićev zahtjev za naknadu nematerijalne štete u iznosu od 14.400 eura.
Kada je riječ o sudskim troškovima, umjesto traženih 14.400 eura, Sud je odlučio da Bosna i Hercegovina mora isplatiti Zlatanu Begiću iznos od 10.000 eura, uz pripadajuće poreze.
Zlatan Begić je podnio i novu apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava, koja se odnosi na diskriminaciju zbog nemogućnosti kandidovanja za funkciju predsjedavajućeg ili dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U tom slučaju, Sud je također utvrdio povredu člana 1. Protokola broj 12 uz Konvenciju i naložio Bosni i Hercegovini da i po ovoj apelaciji isplati iznos od 10.000 eura. Sveukupno, država Zlatanu Begiću mora isplatiti oko 40.000 maraka.
